23. srpnja 1887. prof. Franjo Galinec – žrtva partizanskih zločina u Varaždinu zajedno s drugim varaždinskim intelektualcima

Foto: Thinkstock

Treba zabilježiti i naglasiti da je Franjo Galinec, profesor varaždinske gimnazije i književni povjesničar, žrtva svoga hrvatskog domoljublja. Zajedno sa svojim kolegama, profesorom Josipom Kaštelanom i gimnazijskim vjeroučiteljem Josipom Kalajdžićem, bio je ubijen u okolici Varaždina u svibnju 1945. godine, u partizanskim pokoljima koji su zahvatili i barokni grad na Dravi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Partizanski pokolji u Varaždinu 1945. godine i ubijanje liječnika u Općoj bolnici Varaždin

Ubojice bili su komunistički zločinci koji su za vrijeme crvene strahovlade bez suđenja ubijali i nedužne ljude. Nema takvog zločina u ranijoj dugoj povijesti varaždinske gimnazije.

Naravno, čak i danas hrvatska znanost i mediji zapostavljaju značajne intelektualne osobe koje su bile čvrsto na tragu emancipacije i državostvornosti Hrvatske, pa tako i u Varaždinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Područje njegova znanstvenog interesa bila je starija hrvatska književnost

Pravednost zahtijeva da se već jednom počnu spominjati i profesori koji su svojim radom afirmirali onaj dio intelektualnog Varaždina koji se kretao stazama hrvatstva, hrvatskih
opcija, koje su imale različite oblike, ali isti cilj: političku emancipaciju Hrvatske. Za nju su se zalagali ne kao političari, ne kao pripadnici političkih stranaka, nego kao graditelji hrvatske kulturne svijesti, poznatog mehanizma u borbi za emancipiranu Hrvatsku. Spomenut ćemo tek nekoliko poznatih imena profesora varaždinske gimnazije koji su se isticali na toj crti javnog djelovanja: Franjo Galinec, Ivo Horvat, Ante Neimarević, Josip Kaštelan, Martin Balić. Nije slučajno što su svoje javno djelovanje povezali s radom varaždinskog Pododbora Matice hrvatske, pojačanim i obogaćenim hrvatskim temama i sadržajima osobito tridesetih godina, uoči sudbonosnih događaja vezanih za
II. svjetski rat.

Ali, prije svega, profesor Galinec mora biti spomenut i istaknut kao znanstvenik. Područje njegova znanstvenog interesa bijaše starija hrvatska književnost, posebno ona koja je izražena na hrvatskom kajkavskom jeziku.

Zbog prerane smrti njegov znanstveni opus nije opsežan

Franjo Galinec rodio se 23. srpnja 1887. u Vranojelju, općina Ivanec, u seljačkoj obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Vrbnu, a gimnaziju u Varaždinu gdje je lipnja 1908. položio ispit zrelosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U državnu službu stupio je kao nastavnik na Gimnaziji u Varaždinu svibnja 1914. U jesen te godine bio je mobiliziran i upućen na frontu gdje ostaje do kraja I. svjetskog rata. Godine 1918. ponovno se vrača na rad u varaždinsku gimnaziju. Tu će ostati do kraja života, s jednim prekidom od siječnja 1930. do rujna 1933. kad je službovao kao profesor na Učiteljskoj školi u Čakovcu. Od siječnja 1940. do travnja 1941. obavljao je dužnost ravnatelja varaždinske gimnazije, a od tada do smrti, svibnja 1945., opet je radio kao profesor. Za cijelog svog radnog vijeka predavao je hrvatski jezik i književnost, povremeno je vodio nastavu latinskog, grčkog i njemačkog jezika, navodi Drago Bišćan u znanstvenom radu.

Zbog prerane smrti njegov znanstveni opus nije opsežan (dvadesetak biblio­grafskih jedinica), ali je napisao nekoliko radova koji imaju čvrsto mjesto u znanstvenoj literaturi.

To je studija “Isusovac Ardelio Delia Bella i Vuk Karadžić”, studija o Hilarionu Gašparotiju, autoru knjige “Cvet Sveteh”, ras­prave o Ezopovim basnama i Edipovu motivu u kajkavskoj književnosti, zatim istraživanje podrijetla hrvatskih narodnih pripovijedaka u pisanoj književ­nosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesor Galinec zaslužuje biti uvršten u ovu plejadu na koju su varaždinski intelektualci vrlo ponosni

Njemu najdraža metoda istraživanja je komparativna metoda jer on hoće da njegova glavna znanstvena zadaća bude otkrivanje tematskih, idejnih, čak tekstualnih podudarnosti medu piscima u različitim književnim sredinama ili različitim razdobljima, ali isto tako i među piscima koji su jedni drugima bili suvremenici.  Kao gimnazijski profesor podučavao je u nastavi hrvatskog jezika, književ­nosti, a povremeno i u nastavi latinskog, grčkog i njemačkog jezika.

Grad Varaždin dao je nekoliko znanstvenika koji su se bavili hrvatskom književnom poviješću: Ivan Kukuljević Sakcinski, Vatroslav Jagić, Ivan Milčetić, Branko Vodnik, Miroslav Šicel. Profesor Galinec zaslužuje biti uvršten u ovu plejadu na koju su varaždinski intelektualci vrlo ponosni.

Vrijedan zapis i djelo Drage Bišćana o životu i djelu profesora Galinca možete pročitati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.