24. lipnja Rođenje svetog Ivana Krstitelja – jedini čovjek kojem se, uz Gospu i Isusa, slavi rođenje!

Foto: medjugorje-info.com

Ugled je sv. Ivana Krstitelja nedvojbeno velik: on je preteča Spasiteljev, za njegovo su začeće i rođenje vezani čudesni znakovi, on je još u majčinoj utrobi pozdravio Spasitelja… Njega konačno i sam Isus proglašava “najvećim rođenim od žene”. To se vidi i u liturgijskoj godini: uz Božić i Malu Gospu jedino se još slavi rođendan Ivana Krstitelja. K tome postoji još i liturgijski spomen njegove smrti. Štovanje je sv. Ivana Krstitelja zasvjedočeno već od 4. st. po čitavom kršćanskom svijetu. Njemu je posvećena i poznata lateranska krstionica u Rimu (u kojoj je kršten ostarjeli car Konstantin) te je po njoj i Lateranska bazilika dobila ime (ta je bazilika prvotno posvećena Spasitelju, a danas još i sv. Ivanu Krstitelju i sv. Ivanu Apostolu).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Ima svjedočanstva da je u počecima postojala svetkovina Sv. Ivana Krstitelja koja se slavila u siječnju, što je bilo vezano uz Bogojavljenje koje – osobito na Istoku – između ostalog slavi i Kristovo krštenje. Ta je svetkovina vrlo vjerojatno padala 5. siječnja. Ipak, već je od samih početaka postojala svetkovina Rođenja sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja. Zašto? Prema Lukinom izvještavanju, Ivan je 6 mjeseci stariji od Isusa, čije se rođenje slavi 25. prosinca. Zašto se onda Ivanovo rođenje ne slavi 25. lipnja? Prema rimskom računanju Božić (25. 12.) se slavio VIII. Kal. lanuarii, a Ivanovo rođenje isto VIII. Kal. lulii, što pada 24. lipnja, jer lipanj ima samo 30 dana.

Kult i običaji

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kult se sv. Ivana naglo širio. Npr. u Rimu je bilo dvadesetak crkava njemu posvećenih, a u Galiji je ovoj svetkovini prethodio dvotjedni post. Najstarije bogoslužne knjige predviđaju za ovaj dan više misa. Tako Grgurov sakramentar donosi misu bdjenja, ponoćku i dnevnu misu. Ovdje je očigledna sličnost s Božićem.

Uz ovu su svetkovinu vezani različiti narodni običaji od kojih su svakako najpoznatiji ivanjski krijesovi. I ovdje je očigledna sličnost s Božićem. Božić je vezan uz rimski solsticij i polazeći od poganskog slavlja u čast mladom suncu koje se ponovno rađa (jer dani opet postaju dulji, a sunce na obzorju više) ovaj blagdan slavi Krista koji je ono pravo “mlado sunce s visine” koje nas pohađa. Rođenje pak Ivana Krstitelja je vezano uz ljetni solsticij, kada je sunce najjače; Ivan je onaj koji je najavio Krista-Sunce. Sami Ivanjski krijesovi imaju nešto i poganskoga – na početku ljeta još su stari narodi paleći vatre htjeli “pojačati” snagu sunca.

Svetkovina Rođenja sv. Ivana Kristitelja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas svetkovina Rođenja sv. Ivana Krstitelja ima misu bdjenja i dnevnu misu. Budući da se radi o svetkovini, ona ima prednost pred nedjeljom “kroz godinu” ako padne nedjeljom, kao što je to slučaj ove godine.

Misna čitanja su bogata: evanđelja donose izvještaje o najavi Ivanova rođenja i o samom rođenju, a prva čitanja (Jer i Iz) govori o proroku kojega Bog poziva još u utrobi njegove majke. Druga čitanja govore o najavi spasenja koje nam je došlo u Kristu.

Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj spomendan pada 29. kolovoza. Poznat je i pod imenom Glavosjek sv. Ivana Krstitelja. Naravno, ne možemo znati je li sv. Ivan podnio mučeništvo upravo toga dana. Beda Časni vjeruje da je 29. kolovoza koju godinu prije 391. u blizini Kalcedona pronađena Pretečina glava. Međutim, po svoj prilici ovaj datum odgovara danu posvete bazilike u čast sv. Ivana u Sebasti (drevnoj Samariji) oko sredine 4. st. U toj su se bazilici častili grobovi sv. Ivana Krstitelja i Ilije proroka. Augustin još ne poznaje ovaj spomendan, ali se on slavio u Galiji i Španjolskoj u 5. st. Sakramentar iz Verone ga ne spominje, ali ga nalazimo u Gelazijevu sakramentaru.

Začeće sv. Ivana Krstitelja

Neki istočni kalendari poznaju još jedan blagdan Ivana Krstitelja: njegovo začeće. Jedno se vrijeme taj blagdan slavio u Napulju, Španjolskoj i Engleskoj. Danas postoji samo u kalendaru Bizantske crkve i to 23. rujna.

Kao što vidimo, ako izuzmemo Marijine blagdane, sv. Ivan Krstitelj je oduvijek posebno slavljen u Crkvi. Slavi se i njegov rođendan i njegov smrtni dan. On je bio onaj Prorok kojeg je Bog unaprijed predodredio da navijesti Kristovo spasenje. On je tome pozivu ostao vjeran i po cijenu vlastitog života. Kao takav on je i danas znak i primjer svim vjernicima koji su također pozvani naviještati Kristovo djelo spasenja u svoj odvažnosti i dosljednosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Dr. Zvonko Pažin

profesor liturgike na KBF-u u Đakovu

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.