U svjetskim razmjerima rijetko je da neki sineast ostvari iznimne opuse u rodu i animiranog i igranog filma. Uz Waleriana Borowczyka, Vatroslav Mimica vjerojatno je najpoznatiji takav slučaj.
Rođen na današnji dan 1923. u Omišu, Mimica je u svijet filma ušao je kao generalni, a potom umjetnički direktor Jadran filma. Ubrzo se posvetio filmskoj režiji, debitiravši 1952. kriminalističkom melodramom U oluji. Nakon crne komedije Jubilej gospodina Ikla (1955.) posvećuje se crtanom filmu. Uz Dušana Vukotića, Nikolu Kostelca i Vladu Kristla, postaje ključna osobnost prve generacije Zagrebačke škole crtanog filma, a njegovi međunarodno potvrđeni uradci Samac (1958.), Inspektor se vratio kući (1959.) i Mala kronika (1962.) predstavljaju nezaobilazno mjesto svake ozbiljnije povijesti animiranog filma.
Izrazita modernistička samosvijest i lucidnost demonstrirane pri kreiranju crtanih filmova, jednako kao i teme otuđenosti i postvarenosti čovjeka u dehumanizirajućoj suvremenoj civilizaciji, naći će svoje mjesto i u drugom dijelu Mimičina igranofilmskog opusa, modernističkoj trilogiji Prometej s otoka Viševice (1964.), Ponedjeljak ili utorak (1966.) i Kaja, ubit ću te! (1967.). U kasnijim filmovima, među kojima je najintrigantniji Događaj (1969.), temeljen na Čehovljevoj priči, odustaje od transparentno modernističke poetike, a posebno ga zaokuplja žanr povijesnog filma (Seljačka buna 1573, Banović Strahinja).
Vatroslav Mimica jedan je od onih autora koji je u hrvatsku kinematografiju donosio aktualne svjetske teme i oblikovnost te prijeko potrebnu kreativnu ambicioznost.