Zapadna civilizacija duguje Katoličkoj crkvi mnogo više nego što većina ljudi, uključujući katolike, uopće shvaća. Crkva je zapravo izgradila zapadnu civilizaciju”. (Thomas Woods, „Kako je Katolička crkva izgradila zapadnu civilizaciju”).
Veliki Car Karlo Veliki razvijao je svoju vlast, kao i sustav izgradnje kulture, obrazovanja i znanosti, “ruku pod ruku” zajedno sa Katoličkom crkvom, te ljudima koji su nosili njegovu Karolinšku renesansu.
Do tada je antičko nasljeđe, pismenost i umjetnost bila očuvana većinom u samostanima Katoličke crkve kao izoliranim „otocima svjetla“ u barbariziranoj Europi. Sad oni ukazom cara postaju mjesta odakle se učenost i pismenost širi na cijelu Europu.
Zapadna civilizacija – veliko djelo Katoličke Crkve
Zagrebačka nakladnička kuća „Teovizija” u prosincu 2009. g. objavila je važnu knjigu američkog povjesničara dr. Thomasa Woodsa pod naslovom „Kako je Katolička crkva izgradila zapadnu civilizaciju”. Na samome početku knjige autor ističe: “Činjenica da zapadna civilizacija Crkvi duguje uvođenje sustava sveučilišta, dobrotvorni rad, međunarodno pravo, razne znanosti, važna pravna načela i mnogo drugih stvari na većinu ne ostavlja neki upečatljiv dojam. Zapadna civilizacija duguje Katoličkoj crkvi mnogo više nego što većina ljudi, uključujući katolike, uopće shvaća. Crkva je zapravo izgradila zapadnu civilizaciju”.
Knjiga “Kako je Crkva izgradila zapadnu civilizaciju” djelo je koje zadivljuje i obuzima svu čitateljevu pažnju, ono vrvi informacijama i potiče na razmišljanje o tome koliko dugujemo katoličkom načinu života i katoličkoj misli.
U ovoj knjizi ćete saznati:
• Kako je moderna znanost rođena u Katoličkoj crkvi
• Kako su katolički svećenici došli na zamisao o ekonomiji slobodnog tržišta pet stotina godina prije Adama Smitha
• Kako je Katolička crkva osnovala sveučilište
• Zašto je ono što znate o Galilejevom otkriću krivo
• Kako je zapadno pravo proizašlo iz crkvenog kanonskog prava
• Kako je Crkva humanizirala Zapad ustrajući na poštivanju svetosti svakog ljudskog života
A na današnji je dan, na Božić 800. godine, u stolnoj Katoličkoj crkvi sv. Petra u Vatikanu Karlo Veliki krunjen za cara obnovljenog Rimskog Carstva. Podsjetimo, Zapadno Rimsko Carstvo ugasilo se 476. godine, a ovim je činom nakon 324 godine obnovljeno.
Što je velika renesansa srednjeg vijeka poznata kao Karolinška renesansa?
Karolinška renesansa je razdoblje srednjeg vijeka koje karakterizira velika društvena obnova učenosti, a obilježava ga lik Karla Velikog. Do nje je došlo za vladavine Karla Velikog nakon razdoblja stagnacije i svojevrsne dekadencije u razvoju intelektualne misli i umjetnosti koje je bilo posljedica višestoljetnog nadiranja barbarskih naroda u Rimsko Carstvo, te potpune promjene slike europskog kontinenta koje je obilježilo period ranog srednjeg vijeka.
Do tada je antičko nasljeđe, pismenost i umjetnost bila očuvana većinom u samostanima Katoličke crkve kao izoliranim „otocima svjetla“ u barbariziranoj Europi. Sad oni ukazom cara postaju mjesta odakle se učenost i pismenost širi na cijelu Europu.
Centri ove nove učenosti bili su samostani. U njima su se nalazile pisarnice u kojima su se prepisivala djela, na njihovim građevinama se razvijala arhitektura, a unutar nje dekorativna umjetnost.
Katolička crkva je bila ‘spiritus movens’ ove velike renesanse Europe.
Karlo Veliki na svome dvoru okuplja najučenije ljude tog vremena od kojih je veliki broj upravo bio svećenika i redovnika Katoličke crkve, nositelja i čuvara pismenosti i obrazovanja. To ne učinio u želji da se obnove razina umjetničke produkcije i njegovanja pismenosti iz doba antičkog Rima. Rim postaje uzorom u obnovi umjetnosti, arhitekturi, filozofskim spisima. Počinju se prepisivati djela antičke učenosti, od kojih su nam neki primjerci sačuvani samo iz ovih prijepisa. Zbog potrebe za više teksta na skučenom prostoru pergamene, razvija se i novo pismo – miniskula – koje će postati osnovom današnjeg pisma.
Obrazovni sustav, koji je prije bio rezerviran za uži krug ljudi, sada postaje dostupniji, no još uvijek nije imao većeg značenja za obrazovanje cjelokupnog stanovništva. Znanja koja su se dobivala u karolinškim školama organizirana su po principu sedam slobodnih umjetnosti.
One su podijeljene na dva stupnja:
• trivium (gramatika, retorika i dijalektika) i
• quadrivium (aritmetika, geometrija, astronomija i glazba).
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
