26. ožujka sveti Ludger – strastveni propovijednik Evanđelja Germanima

Foto: hu-benedikt.hr

Duhovno izgrađen, vratio se na sjever i nastavio s misijskim radom. Naročito se posvetio širenju Radosne vijesti u „divljem“ saskom narodu, podizao crkve, samostane i kapele, postavljao svećenike i sijao sjeme Božje riječi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Današnji zaštitnik je sveti Ludger (Lüdiger, Liudger) iz Utrechta, frizijski i saski misionar, osnivač opatije Werden i biskup Münstera. Rodio se oko 742. u Zuilenu kod Utrechta (središnja Nizozemska) kao sin bogatih plemića, frizijskih kršćana. Mnoge podatke o njemu znamo zahvaljujući njegovom biografu, svetom Altfridu iz Hildesheima, koji je na molbu redovnika iz Werdena sastavio njegov životopis. U mladim godinama Ludger je dospio u benediktinsku samostansku školu svetog Martina u Utrechtu, kojom je upravljao sveti Grgur, biskup Utrechta. Slušao je mnogo o misijskoj djelatnosti svetoga biskupa Willibrorda, a kao jedanaestgodišnji dječak susreo je 753. slavnog apostola Njemačke, svetog Bonifacija, koji ga je oduševio svojim propovijedanjem. U društvu učenih ljudi zavolio je znanost i književnost, a školovao se i kod glasovitog Alcuina u Yorku (Engleska), gdje je postao đakon. Vratio se 773. u Nizozemsku, djelovao kao misionar među poganskim Sasima i predavao u katedralnoj školi u Utrechtu. Zaređen je za svećenika 777. u Kölnu, a potom sedam godina djelovao u Dokkumu, mjestu Bonifacijevog mučeništva. Tada su Sasi protjerali sve svećenike i spalili crkve. Od 785. do 787. boravio je kao hodočasnik na jugu, sastao se u Rimu s papom Hadrijanom I. i živio kao benediktinski monah u Monte Cassinu, gdje se upoznao i s Karlom Velikim.

Duhovno izgrađen, vratio se na sjever i nastavio s misijskim radom. Naročito se posvetio širenju Radosne vijesti u „divljem“ saskom narodu, podizao crkve, samostane i kapele, postavljao svećenike i sijao sjeme Božje riječi. Njegov ideal bila je evanđeoska, apostolska savršenost, a u svojem neumornom djelovanju odlikovao se skromnošću, mudrošću i umjerenošću, prijateljstvom, ljubavlju i dobrotom. Pripisuju mu se mnoga obraćenja, proročanstva i čudesa. Središte njegove djelatnosti postao je grad Münster u Vestfaliji. Postao je 805. na zahtjev Karla Velikog prvi biskup Münstera. Preminuo je na današnji dan, 26. ožujka 809, u Billerbecku (okrug Coesfeld) nedaleko Münstera, za vrijeme hodočašća, „bolesna tijela, ali jak po svojoj žarkoj ljubavi“. Po vlastitoj želji pokopan je u Werdenu kod Essena, gdje je 800. podigao benediktinsku opatiju. Odmah nakon smrti počeli su ga štovati kao sveca, a posvećena su mu mnoga naselja, biskupije, župe i crkve, naročito u Njemačkoj, Nizozemskoj i Sjevernoj Americi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.