Greška je bila, izgleda, u tome što su provjeru sustava provodili nedovoljno iskusni tehničari, za vrijeme noćne smjene kad potrebe za strujom u Ukrajini nisu bile velike. Nisu bili prisutni glavni šefovi elektrane koji bi možda mogli spriječiti katastrofu.
Na današnji dan, u subotu 26. travnja 1986. godine, došlo je do najveće nuklearne katastrofe u dosadašnjoj svjetskoj povijesti. Eksplodirao je reaktor broj četiri u nuklearnoj elektrani Černobil oko 110 kilometara sjeverno od ukrajinskog glavnog grada Kijeva. Do eksplozije je došlo pri sigurnosnoj provjeri reaktora. Greška je bila, izgleda, u tome što su tu provjeru provodili nedovoljno iskusni tehničari, za vrijeme noćne smjene kad potrebe za strujom u Ukrajini nisu bile velike. Nisu bili prisutni glavni šefovi elektrane, koji bi možda mogli spriječiti katastrofu.
Paradoksalno je da je do eksplozije došlo tek kad je jedan od tehničara pritisnuo gumb za potpuno gašenje reaktora. Grafitne moderatorske šipke tada su ušle u vruću jezgru istisnuvši tekućinu za hlađenje. Posljedica je bila da se na kratko vrijeme jezgra još više ugrijala, što je proizvelo plinove koji su raznijeli poklopac reaktora. Pritisak je bio tako jak da je izbacio gornju ploču tešku 2000 tona. Zapalili su se grafitni moderatorski štapovi, a u atmosferu je otišla velika količina radioaktivne tvari.
Evakuirano je ukupno 350.000 ljudi. U samoj elektrani poginuo je 31 čovjek, no računa se da je od radijacije naknadno umrlo oko 4000 ljudi koji su sudjelovali u spašavanju ili su živjeli u okolici. Greenpeace predviđa da bi ukupno više od 200,000 ljudi moglo umrijeti od tumora koji su uzrokovani černobilskom katastrofom. Oko 60% radijacije palo je na Bjelorusiju, jer je nakon nesreće prevladavao vjetar u smjeru sjevera i sjeverozapada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
