Na današnji dan, 27. listopada 1941., na inicijativu Josipa Broza Tita održan je sastanak četnika i partizana na najvišem nivou. Na tom sastanku četnici i partizani sklopili su sporazum o zajedničkoj borbi. Partizansku delegaciju zastupali su Josip Broz Tito, Mitar Bakić i Sreten Žujović, a četničku Draža Mihajlović, Dragiša Vasić, četnički potpukovnik Dragoslav Pavlović i kapetan Milorad Mitić.
Ova suradnja četnika i partizana bila je brižljivo skrivana od 1945. sve do današnjih dana. Ta suradnja je došla do punog izražaja za vrijeme Domovinskog rata gdje su pod istim stijegom jurišali petokraka i kokarda protiv golorukog hrvatskog naroda.
Zanimljivo da je Tito tražio posredničku ulogu Britanaca. On je tražio da razgovorima bude prisutan i britanski oficir za vezu Bill Hudson, ali je Mihajlović to odbio, pa je Hudson cijelo vrijeme sjedio u drugoj sobi.
Razgovori u Brajićima bili su pokušaj da se organizira zajednička partizansko-četnička komanda. Sklopljen je tek privremeni sporazum. Tito je podnio Mihajloviću pismene prijedloge u 12 točaka zajedničke borbe, od kojih četnički predstavnici nisu prihvatili: zajedničku oružanu borbu protiv neprijatelja, zajedničko opremanje i snabdijevanje partizanskih i četničkih jedinica, stvaranje zajedničke narodne vlasti na oslobođenom teritoriju kao ni dragovoljnu mobilizaciju.
Po ostalim točkama sporazum je postignut.
Na sastanku je načelno dogovoreno održavanje statusa quo u međusobnim odnosima i sugerirano izbjegavanje sukoba, dok se partizanska strana obvezala ispuniti određene isporuke četničkoj strani (1.200 pušaka, municiju i izvjesna novčana sredstva).
Inače, u svim pregovorima (kojih je bilo više) između partizanskog i četničkog pokreta uvijek je sporno pitanje bilo organizacija vlasti na oslobođenom teritoriju.
Neposredno po sklapanju sporazuma, partizanski Vrhovni štab je četničkoj strani isporučio 500 pušaka i 24.000 puščanih metaka, a četničkoj komandi u Požegi 5.000 kg žita.
Ova sramotna suradnja četnika i partizana na najvišoj razini dugo je bila sakrivana od javnosti, a i dan danas hrvatska javnost malo zna o tome. Nadamo se da će hrvatska historiografija otkriti javnosti sve detalje suradnje četnika i partizana u II. svjetskom ratu, zbog istine, demistifikacije događanja od 1941. do danas, a sve zbog boljeg razumijevanja današnjih događanja na bivšim jugoslavenskim prostorima.
Slična suradnja jedinica JNA sa komunističkim i partizanskim znakovljem (zvijezdom petokrakom) i četničkim znakovljem (kokardama) još je bolje uspostavljena i realizirana za vrijeme agresije Srbije na Hrvatsku.
