27. studenoga 1678. umro Juraj Habdelić – katolički svećenik, kajkavski pisac i jezikoslovac

Foto: matica.hr

Na današnji dan 27. studenog 1678. umro je Juraj Habdelić, katolički svećenik-isusovac, pisac i jezikoslovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan je od najboljih hrvatskih pisaca 17. stoljeća, a svakako najpoznatiji što ga je dao tadašnji Zagreb. Juraj Habdelić rodio se nedaleko od Zagreba, u Turopolju, u Starim Čičama.

Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu i teologiju u Trnavi, te je službovao kao nastavnik u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa.

U vrijeme njegova rektorata gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je pripisivala isusovačka gimnazija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavna tema Habdelićevih djela – kršćanski moral

Kršćanski moral je glavna tema Habdelićevih književnih razmišljanja. No, kako je čovjek sklon kršenju zahtjevnih kršćanskih, općeljudskih normi i lako se odaje grijehu, to je motiv kojim je Habdelić zaokupljen.

Njegova pučka moralka Prvi otca našeg Adama greh, knjiga koja sadrži 1200 stranica, a tiskala ju je Kongregacija za propagandu vjere, slika je čovjekova pada i sklonosti grijehu. No, u toj je knjizi osobito važna Habdelićeva sposobnost da kroz tu polazišnu temu provuče sve slojeve društva: plemiće, građane i seljake, a ne štedi ni svećenike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očitujući se o događajima aktualnim u tadašnjoj Hrvatskoj, uroti Zrinsko-Frankopanskoj ili pobuni Matije Gupca i njegove mužadije, pokazuje se pristašom postojećeg reda. Seljačku bunu smatra nestalnošću priprostega ljuctva, a urotu gizdošću velike gospode.

Habdelić je pisao kajkavskim i pokazao se odličnim znalcem narodnoga govora. Istodobno je bio protivnikom običnih, profanih stvari, u koje ubraja i narodne pjesme, navodeći svog čitaoca na to da se okani sramotneh, nepobožneh i nečisteh popijevaka.

Habdelićevo životno djelo – kajkavsko-latinski rječnik

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Habdelić svojim djelom Dictionar ili reči slovenske iz godine 1670. zauzima istaknuto, iako laičko, mjesto u povijesti hrvatskog jezikoslovlja. Naime, bez osobita lingvističkoga znanja, a pišući za školske potrebe, sastavio je hrvatsko-latinski rječnik.

Po njegovoj plodnosti i kakvoći proznih mu djela književna ga historiografija svrstava u sam vrh kajkavske i ukupne hrvatske književnosti u doba crkvene obnove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.