27. studenoga 1678. umro Juraj Habdelić – katolički svećenik, kajkavski pisac i jezikoslovac

Foto: matica.hr

Na današnji dan 27. studenog 1678. umro je Juraj Habdelić, katolički svećenik-isusovac, pisac i jezikoslovac.

Jedan je od najboljih hrvatskih pisaca 17. stoljeća, a svakako najpoznatiji što ga je dao tadašnji Zagreb. Juraj Habdelić rodio se nedaleko od Zagreba, u Turopolju, u Starim Čičama.

Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu i teologiju u Trnavi, te je službovao kao nastavnik u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa.

U vrijeme njegova rektorata gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je pripisivala isusovačka gimnazija.

Glavna tema Habdelićevih djela – kršćanski moral

Kršćanski moral je glavna tema Habdelićevih književnih razmišljanja. No, kako je čovjek sklon kršenju zahtjevnih kršćanskih, općeljudskih normi i lako se odaje grijehu, to je motiv kojim je Habdelić zaokupljen.

Njegova pučka moralka Prvi otca našeg Adama greh, knjiga koja sadrži 1200 stranica, a tiskala ju je Kongregacija za propagandu vjere, slika je čovjekova pada i sklonosti grijehu. No, u toj je knjizi osobito važna Habdelićeva sposobnost da kroz tu polazišnu temu provuče sve slojeve društva: plemiće, građane i seljake, a ne štedi ni svećenike.

Očitujući se o događajima aktualnim u tadašnjoj Hrvatskoj, uroti Zrinsko-Frankopanskoj ili pobuni Matije Gupca i njegove mužadije, pokazuje se pristašom postojećeg reda. Seljačku bunu smatra nestalnošću priprostega ljuctva, a urotu gizdošću velike gospode.

Habdelić je pisao kajkavskim i pokazao se odličnim znalcem narodnoga govora. Istodobno je bio protivnikom običnih, profanih stvari, u koje ubraja i narodne pjesme, navodeći svog čitaoca na to da se okani sramotneh, nepobožneh i nečisteh popijevaka.

Habdelićevo životno djelo – kajkavsko-latinski rječnik

Habdelić svojim djelom Dictionar ili reči slovenske iz godine 1670. zauzima istaknuto, iako laičko, mjesto u povijesti hrvatskog jezikoslovlja. Naime, bez osobita lingvističkoga znanja, a pišući za školske potrebe, sastavio je hrvatsko-latinski rječnik.

Po njegovoj plodnosti i kakvoći proznih mu djela književna ga historiografija svrstava u sam vrh kajkavske i ukupne hrvatske književnosti u doba crkvene obnove.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.