U logoru Dachau blizu Münchena u Bavarskoj, ubijen je blaženi Bronislaw Kostowski, mučenik, koji je za vrijeme vojne okupacije Poljske u ratu bio podvrgnut okrutnim mučenjima u zatvoru i tako je zadobio palmu mučeništva. Papa Ivan Pavao II. 1999. godine podigao ga je na čast oltara s drugih 107 žrtava istog progona.
U logoru Dachau blizu Münchena u Bavarskoj, blaženi Bronislaw Kostowski, mučenik, koji je za vrijeme vojne okupacije Poljske, bio podvrgnut okrutnim mučenjima u zatvoru i tako je zadobio palmu mučeništva.Imao je samo 27 godina kada je ubijen u logoru na današnji dan 1942. godine. Papa Ivan Pavao II. 1999. godine podigao ga je na čast oltara s drugih 107 žrtava istog progona.
Tih 108 katolika, poznatih kao blaženi poljski mučenici, beatificirani su ili kanonizirani od pape Ivana Pavla II. kao žrtve nacista. Tu je ukjlučena 3 biskupa mučena i ubijena od Nijemaca, 52 svećenika, 26 časnih sestara, nekoliko sjemeništaraca i katolika laika.
Oni su ubijeni u logorima Auschwitz, Dachau, Sachsenhausen, te zatvorima u Dresdenu i drugdje. Veliki broj svećenika i katolika nacisti su ubili već 1939. godine, osobito u nepoznatom i skrivanom masakru u Piasnici, drugoj Katynskoj šumi gdje su komunistički krvnici i Hitlerovi saveznici SSSR ubili brojne svećenike. Tamo je, slično Katynskoj šumi ubijeno između 12-14.000 Poljaka intelektualaca, svećenika, časnika i drugih. Najpoznatija mučenica tog pokolja je časna sestra Alicja Kotowska, poglavarica katoličkog reda Uskrsnuća Isusa Krista.
“Svećenićki blok” u logoru Dacahau
Osim Poljaka, nacisti su samo u logoru Dachau ubili 411 katoličkih svećenika Nijemaca, te stotine drugih među kojima i svećenike Hrvate. U logoru je postojao i poseban „svećenički blok“ samo za kler. Lista žrtva katoličkih svećenika ubijenih od nacista je velika. Stječe se dojam da se to namjerno prešućuje s namjerom da se katolike i Crkvu etiketira kao suradnike s nacistima. To se posebno pokušavalo u Hrvatskoj u doba Jugoslavije kroz lik blaženika i pravednika kardinala Alojzija Stepinca, a takva politika je na djelu u Srbiji i dan danas.
Istina je sasvim drugačija, nacizam koji u bazi ‘vjerovanja’ ima socijalizam, rasizam, a dobrim dijelom i vjerovanje u poganske nordijske bogove, mrzio je katolicizam. Mrzio je kršćanstvo jer ga je smatrao vjerom koja podržava slabosti: milosrđe, praštanje, molitvu, pomaganje siromaha, pravo na život svakoga bez obzira na rasu i naciju, ljubav prema bližnjemu.
Nacizam, koji je htio stvoriti superiornog nadčovjeka, te je kršćanske kreposti prezirao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
