27. svibnja sveti Augustin Kenterberijski – biskup koji je priveo Englesku svjetlu evanđelja

Foto: www.commons.wikimedia.org

Augustinovo značenje za Crkvu i Englesku lijepo naglašava zborna molitva, koja glasi: „Bože, ti si propovijedanjem svetog Augustina bis­kupa Englesku priveo svjetlu evanđelja. Neka njegov rad donosi trajne plodove u tvojoj Crkvi”.

Između desetak Božjih ugodnika s imenom Augustin najpoznatiji je sveti Augustin, hiponski biskup i naučitelj Crkve iz staroga vijeka (+ 28.VIII. 430.), a za njim sveti Augustin Kenterberijski, apostol Engle­ske iz srednjeg vijeka, kojeg slavimo na današnji dan.

O njegovu podrijetlu, školovanju i djelovanju prije engleske misije ne znamo ništa, osim kako je bio tajnik svetoga Grgura pape (590.-604.) i star­ješina benediktinskog samostana svetog Andrije, što ga je sveti Grgur osnovao u Rimu na brdu Celiju. Augustin ulazi u povijest Crkve i svijeta 596. godine, kad ga je papa Grgur poslao s 39 benediktinaca u navedeni sa­mostan u Englesku, kako bi poradi na obraćenju Anglo-Sasa. Kao što je poznato, veliki britanski otok, osim sjevernog dijela, već su bili osvojili stari Rimljani i priključili ga rimskom carstvu, pa su Britanci do kraja IV. stoljeća primili kršćanstvo i imali organiziranu Crkvu. Ali, kad se 407. iz Britanije povukla rimska vojska, sa sjevera prodiru poganski Pikti, a s europskog kopna germanski Angli, Sasi i Juti, protjeraju Britance i uništiše kršćansku Crkvu.

Tako je zemlja ostala u poganstvu dva stoljeća.

Veliki papa Grgur često je imao prigodu na rimskom trgu vidjeti kako trgovci prodaju krasne mladiće koji se zovu Angli, „anđeli”, a dovedeni su iz Britanije. Bilo mu je žao što su još uvijek pogani, pa je odlučio poučiti ih u kršćanstvu

Godine 596. opremi Grgur 40 benediktinaca na čelu s priorom Augustinom u Britaniju. Ali, prolazeći kroz Galiju, misionari su čuli slabe vijesti o surovim Anglo-Sasima, pa odustanu od puta i poslaše papi Augustina neka ga o tome obavijesti. Grgur se nije dao smesti. Oh­rabri misionare, zapovjedi im neka nastave misiju. Misionari dođoše do maloga britanskog otoka Thaneta. Tu im je sami kralj Kenta Etelbert, čija je žena Berta franačka kneginja bila već kršćanka, došao u posjet i, saslušavši njihovu nakanu, dopustio im je neka kršćansku nauku slobodno propovijedati po cijeloj njegovoj kraljevini.

Na Duhove 2. lipnja 597. Augustin krsti kralja, a za Božić iste godine deset tisuća njegovih podložnika. U prijestolnici Kenta Canter-bury-u (stari Durovernum) Augustin osnuje biskupiju. God. 601. Grgur uredi crkvenu hijerarhiju u Engleskoj tako što u Londonu i Votfku uspo­stavi metropolije, svaku s 12 biskupija, a Augustina učini primasom. Tako je Canterbury postao središtem katoličke Crkve u Engleskoj sve do 1534. godine, kad se engleska anglikanska Crkva otcijepila od Rima.

Sjeme riječi Božje, koje je Augustin posijao među Anglo-Sasima, nastavili su podržavati njegova subraća i učenici tako je do kraja 7. stoljeća cijeli britanski otok bio katolički.

Sveti Augustin, apostol Engleske, umro je 604. (ili 605.) i pokopan je u opatijskoj crkvi svetog Petra i Pavla (danas svetog Augustina) uz grob kralja Kenta u Canterbury-u.

Augustinovo značenje za Crkvu i Englesku lijepo naglašava zborna molitva, koja glasi: „Bože, ti si propovijedanjem svetog Augustina bis­kupa Englesku priveo svjetlu evanđelja. Neka njegov rad donosi trajne plodove u tvojoj Crkvi.

Izvor: narod.hr