Jedna od najvećih i najvažnijih država svijeta Brazil posvećen je Bezgrješnom Srcu Marijinu. Krajem svibnja 2019. predsjednik Bolsonaro je svečano, uz prisutnost brazilskih biskupa, posvetio svoju državu Bezgrješnom Srcu Marijinu. To je učinio u predsjedničkoj palači, a tom prilikom tamo je postavljen veliki kip Blažene Djevice Marije, koji će tamo i ostati.
Ovaj primjer trebali bi slijediti svi političari koji se kite imenom demokratskih kršćana, ili skraćeno demokršćana, pa tako i naši u Hrvatskoj.
Na ceremoniji su sudjelovali predsjednik Jair Bolsonaro i biskup Fernando Areas Rifan, posvetio Bezgrješnom srcu Marijinu. Posveta Brazila, države s najvećim brojem katolika na svijetu, dogodila se na inicijativu zastupnika Erosa Biondinija i Brazilske katoličke parlamentarne fronte.
Ovom posvetom Brazil je zatražio Božansku zaštitu te učinio djelo naknade za uvrede koje se nanose svetom i bezgrješnom srcu Marijinu. „Ovo smo učinili za Brazil, za našu ljubav i našu naciju“, izjavio je Biondini.
U Predsjedničkoj palači je bio postavljen Kip Djevice Marije, a odlučeno je da će ondje i ostati. Na svečanosti su sudjelovali političari, ali i brojni predstavnici raznih katoličkih pokreta.
Što je ljepota Marijina Srca?
Opisujući događaje povezane s Isusovim rođenjem evanđelist Luka bilježi duboko ljudsku i vjerničku reakciju njegove majke: Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu (Lk 2,19). Upravo to spominjanje Marijina srca u Lukinu evanđelju potaklo je kršćanske mistike srednjega vijeka da to unesu i u svoju pobožnost, a priređivače najnovijih misnih obrazaca da to predlože za pričesnu pjesmu.
Šireći pobožnost prema Srcu Isusovu u duhu barokne pobožnosti i ondašnjega kulturnog ozračja, sv. Ivan Eudes (+1680.) produbljivao je i gorljivo širio i pobožnost prema Bezgrješnom srcu Marijinu. Zajedno sa svojom redovničkom subraćom, koji su se osobito brinuli za pravilan odgoj svećeničkih pripravnika, slavio je taj blagdan od 1646. godine. Štovanje se ubrzo proširilo po čitavoj Francuskoj, a službeno ga je odobrio papa Pio VII. početkom 19. stoljeća, piše franjevci.hr.
Papa Pio XII. doveo je do vrhunca tu pobožnost posvetom čitave Crkve Srcu Marijinu 8. prosinca 1942. u vrijeme velikih nevolja Drugoga svjetskog rata, a Kongregacija obreda 1944. odredila da se u čitavoj Crkvi slavi na osmi dan svetkovine Marijina uznesenja. U Općem kalendaru obnovljenu prema smjernicama Drugoga vatikanskog sabora Srce Marijino je svrstano u rang neobaveznih spomendana u subotu nakon svetkovine Srca Isusova, a dekretom Kongregacije za bogoštovlje od 1. I. 1996. podignuto je na rang obaveznog spomendana.
Protivnici uvođenja službenoga štovanja Srca Marijina upozoravali su da je to jedan od tzv. blagdana idejâ što su se umnožavali u vrijeme liturgijske dekadence kasnoga srednjega vijeka kad je u vjerničkoj svijesti izblijedila svijest da kršćanska liturgija obredno obnavlja događaje iz povijesti spasenja, a ne obilježava sadržaje vjere i vjerske ideje. Drugi se prigovor odnosio na opasnost prenaglašene sentimentalnosti koju bi ova pobožnost mogla poticati.
Prevladalo je uvjerenje da je ta pobožnost utemeljena na evanđeoskom tekstu i veoma tijesno povezana s otajstvom Utjelovljenja i bezgrješnog začeća kao i značajna raširenost te pobožnosti. Tome je pridonijelo i suvremeno pozitivno vrednovanje ženskog, majčinskog elementa Božje objave što otvara novo područje ljudskih i vjerničkih vrednota i potiče integralnu pobožnost što se nikako ne smije ignorirati.
Navedeni Lukin tekst o Marijinoj reakciji na doživljaje utjelovljenja i rođenja Sina Božjega očituje Marijinu potpunu raspoloživost Božjim zahtjevima i predanost u volju Božju, njezino slušanje, razmišljanje i unošenje svih tih događaja u središte života. To je Marijino srce ispunjeno Duhom Svetim i oplemenjeno njezinim rastom u vjeri. U takvu je srcu Bog pripravio dostojan stan Duha Svetoga (zborna) pa smo svi poučeni da Marijinim zagovorom i mi zavrijedimo biti hramom Božje slave.
Da bismo to postigli poslušajmo razmišljanje sv. Lovre Justinijanija što nam ga Crkva preporučuje u časoslovu: Uđi u hram svoga srca da se mogneš duhovno očistiti i riješiti zaraze grijeha. Tu Bog očekuje više odanost nego djelo. Stoga, bilo da se po kontemplativnom nastojanju umom obilno bavimo Bogom, bilo da trijezno nastojimo oko porasta vrlina ili plemenitih djela prema bližnjemu, činimo to tako da nas potiče na to samo Kristova ljubav. To je zaista Bogu ugodan prinos duhovnoga čišćenja, što se događa ne u hramu rukotvorenu nego u hramu srca u koji Gospodin rado ulazi.
Govoreći predstavnicima novih pokreta u Crkvi danas u Czestochowi 26. svibnja 2006., papa Benedikt XVI. preporučio im je da se ogledaju u Srcu Marijinu. On veli: Provjera autentičnosti vaše vjere i vašega poslanja, koja ne svraća pozornost na sebe, nego stvarno nosi oko sebe vjeru i ljubav, bit će sučeljavanje s vjerom Marijinom. Ogledajte se u njezinu srcu. Ostanite u njezinoj školi! Kad su apostoli, puni Duha Svetoga, pošli u sav svijet naviještati Evanđelje, jedan je njih, Ivan, apostol ljubavi, na osobit je način uzeo Mariju k sebi. Upravo je zbog duboke veze s Isusom i s Marijom mogao tako djelotvorno isticati istinu da je Bog ljubav. Budite vi sami, dragi prijatelji, svjedoci te istine. Bit ćete to djelotvorno ako se stavite u školu Marijinu. Uz nju ćete i vi sami doživjeti da je Bog ljubav, i o tome ćete prenijeti poruku svijetu s bogatstvom i različitošću koju će sam Duh Sveti znati pobuditi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
