Gluha nedjelja – predzadnja nedjelja u korizmi

Korizma započinje Pepelnicom tek od 6. stoljeća, a u rimskoj liturgiji postoji od 4. stoljeća. Vrijeme obilježeno pokorom i odricanjem vjernike vodi prema Vazmenoj noći kroz 40 dana i 6 nedjelja koje u tradiciji hrvatskog naroda imaju svoja imena.

Predzadnja nedjelja u korizmi se naziva Gluha nedjelja – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova.

Značenje korizmenih nedjelja

Korizma broji šest korizmenih nedjelja – prisjetimo se značenja korizmenih nedjelja.

U liturgijskoj tradiciji hrvatskoga naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

1. Čista nedjelja dolazi nakon Čiste srijede.

Imena katekumena koji će u vazmenoj noći pristupiti slavlju sakramenata kršćanske inicijacije, zapisuju se u obredu izbora na ovu nedjelju.

2. Pačista nedjelja je još čišća od prve nedjelje.

Na Pačistu nedjelju pozvani smo osvrnuti se na protekli dio korizme.

3. Bezimena nedjelja ime nije dobila iz poštovanja prema muci Kristovoj.

Katekumeni koji se pripremaju za slavlje sakramenata u vazmenoj noći na ovu nedjelju imaju svoju prvu provjeru ili “scrutinium”.

4. Sredoposna nedjelja svoje je ime dobila zbog četvrtka koji joj prethodi i označava polovicu korizmenog hoda.

Katekumeni se nalaze na pola puta “čišćenja i prosvjetljenja”.

5. Gluha nedjelja obilježena je pjevanjem bez pratnje orgulja te pokrivanjem slika i križeva ljubičastim platnom.

Križ ostaje zastrt do obreda otkrivanja u bogoslužju Muke Gospodnje na Veliki petak, a slike do uoči Vazmenog bdjenja.

Križeve vjernici mogu zastrijeti i u svojem domu kako bi se na Veliki petak upriličilo obiteljsko ljubljenje križa. Gluha nedjelja ukazuje nam na veličinu dana muke, smrti i uskrsnuća Gospodina.

6. Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje.

Cvjetnicom počinje Veliki tjedan uz klicanje, blagoslov i procesiju s palminim i maslinovim grančicama. U Hrvatskoj je poznat običaj umivanja u cvijeću i kićenja bunara u jutro Cvjetne nedjelje.

Dodajmo da ako planirate slavlje rođendana, obljetnica i nekih drugih spomendana, činite to u nedjelju najbližu datumu spomena jer je svaka nedjelja, pa tako i korizmena, izuzeta od pokorničkog tona korizme, ističe HKM.