30. kolovoza 1873. Zemlja Franje Josipa – Dalmatinci i Istrani dio slavne polarne ekspedicije!

Foto: GettyImages

Zanimljivo je da su brodsku posadu polarne ekspedicije činili i hrvatski mornari iz Dalmacije i Istre. U to doba te hrvatske zemlje bili su integralni dijelovi austrijske polovice monarhije, za razliku od sjeverne Hrvatske i Slavonije koje su bile u ugarskoj polovici.

 

Na današnji dan 1873. slavna austrougarska polarna ekspedicija otkrila je Zemlju Franje Josipa. Riječ je o otočju unutar sjevernog polarnog kruga, ukupne površine oko 16,134 kvadratnih kilometara (veće od površine čitave Dalmacije i Istre zajedno). Zemlja Franje Josipa sadrži ukupno 191 otok. Otočje su istraživači nazvali po tadašnjem austrougarskom caru i kralju Franji Josipu. Zemlja Franje Josipa zapravo je najsjevernije kopno čitavog eurazijskog kontinentalnog sustava. Na našem su planetu od kopnenih površina sjevernije položeni još samo Grenland i otočje Ellesmere u Kanadi.

Položaj Zemlje Franje Josipa

Photo: wikipedia.org

Danas Zemlja Franje Josipa pripada Ruskoj Federaciji. Zanimljivo je da čak ni za vrijeme SSSR-a naziv otočja nije promijenjen, unatoč tome što se zove po jednom austrijskom caru (Sovjeti su inače bili vrlo skloni mijenjati toponime, primjerice Petrograd u Lenjingrad, Caricin u Staljingrad, Königsberg u Kalinjingrad itd).

Voditelji austrougarske polarne ekspedicije bili su Julius von Payer i Karl Weyprecht. Brod im se zvao Tegetthoff, po slavnom admiralu Tegetthoffu, pobjedniku u Bitki kod Visa (gdje je i Weyprecht sudjelovao kao časnik austrougarske mornarice). Ekspediciju su financirali bogati austrougarski aristokrati. Najviše je novca dao bečki grof Johann Nepomuk Wilczek, a drugi je po kontribuciji bio mađarski grof Ödon Zichy. Od 191 otoka u Zemlji Franje Josipa, jedan je nazvan Wilczekov otok, jedan Zichyjev otok, a mnogi su nazvani po članovima austrougarske vladajuće dinastije (Rudolfov otok po prijestolonasljedniku Rudolfu itd).

Zanimljivo je da su brodsku posadu ekspedicije činili i mornari iz Dalmacije i Istre (u to doba integralni dijelovi austrijske polovice monarhije, za razliku od Hrvatske i Slavonije koje su bile u ugarskoj polovici).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr