30. ožujka 1885. Afganistan – sukob svjetskih velesila Rusije i Velike Britanije u 19. stoljeću zvao se ‘Velika igra’

commons.wikimedia.org

Zbog svog izuzetno važnog strateškog položaja Afganistan je u prošlosti, tako i danas, bio meta sukoba velikih sila. Jedan od njih je bio sukob carske Rusije i imperijalne Velike Britanije u 19. stoljeću.

 

Slikovni rezultat za asia afghanistan

Photo: commons.wikimedia.org 

 

“Velika igra” bila je politička i diplomatska konfrontacija koja je tokom 19. stoljeća postojala između Britanskog i Ruskog carstva nad Afganistanom i susjednim teritorijima u Srednjoj i Južnoj Aziji. Rusija se plašila britanskih komercijalnih i vojnih upada u središnju Aziju, a Britanija se plašila Rusije zbog svoga „dragulja u kruni“, Indije, kao dodatka ogromnom carstvu koje je Rusija gradila u Aziji. To je rezultiralo atmosferom nepovjerenja i stalnom prijetnjom rata između dvaju carstava.

Na današnji dan 1885. godine došlo je do incidenta na području dodira dvaju velikih imperija – Ruskog Carstva i Britanskog kolonijalnog imperija. Incident se dogodio na mjestu gdje su Rusi prodrli u Aziji najdalje na jug, u smjeru britanske Indije. To je bilo područje sjevernog Afganistana, na putu od Turkmenistana prema afganistanskom gradu Heratu. Naime, Rusi su zauzeli oazu Panjdeh potisnuvši Afganistance dalje prema jugu. Ruski general Aleksandar Komarov prilično je agresivno zaštitio ruske interese na tom području. Dapače, u bitki su Afganistanci navodno svi do jednoga pobijeni.

Takvo rusko prodiranje sve dalje na jug kosilo se s britanskim interesima. Britanskog potkralja Indije – lorda Dufferina – afganistanski je emir uvjeravao da se radi samo o pograničnim puškaranjima. No, u Londonu je bivši potkralj Indije – markiz od Ripona – upozorio na oprez.

Na kraju je rat izbjegnut diplomatskim sredstvima. Potkralj lord Dufferin ishodio je od Rusa dogovor po kojemu oaza Pandjeh ostaje u sastavu Ruskog Carstva, ali se ono obvezuje u budućnosti na poštivanje teritorijalne cjelovitosti Afganistana. Na neki način je Afganistan postao tampon-država između ruskog i britanskog imperija. Kasnije je oaza Pandjeh tijekom stotinjak godina ostala najjužnije naselje prvo Ruskog Carstva, a zatim i SSSR-a.

 

*Stanovništvo Afganistana

Oko polovicu stanovnika Afganistana čine Paštuni (južni i istočni dio), zatim slijede Tadžici (sjever i sjeverozapadno područje), Uzbeci (sjeverni Hindukuš), Turkmeni, Hazarijci i dr.; više od 10% stanovnika su nomadi ili polunomadi. Islam je službena religija, a većina stanovnika su suniti. Najnaseljenija su područja uz rijeke, većina pučanstva živi na selu, a samo 1/5 je gradsko stanovništvo. Uz Kabul (na 1800 m n. m.), najveći gradovi su Kandahar, Herat, Mazar-e-Sharif, Jalalabad i Konduz. Početkom 1980-ih stanovništvo Afganistana se smanjivalo zbog ratnog stanja i brojnih izbjeglica. Krajem desetljeća pad je zaustavljen, a u razdoblju 1990–97. bilježi se porast, najviše kao rezultat vrlo visoke stope rodnosti (preko 5%). Od 1992., zbog građanskog rata, ponovno se povećava smrtnost i broj izbjeglica; procjenjuje se da je u izbjeglištvu (Iran, Pakistan) više od 2,5 milijuna stanovnika, uz 0,5–1 milijun izbjeglica unutar zemlje. Oko 40% stanovništva mlađe je od 15 godina, a samo 4,5% je starijih od 60 godina; očekivano trajanje života je samo 45 godina. Nepismenih je 70%, osnovnu školu polazi manje od polovine dječaka i tek 15% djevojčica. (proleksis.lzmk.hr)

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr