30. studenoga 1900. Oscar Wilde – po vlastitoj želji prije smrti krstio ga je katolički svećenik!

Osscar Wilde Loic Pinseel/flickr

Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u Parizu, Londonu i Dublinu. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen u krilu Katoličke crkve i vjere u Isusa Krista… 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po vlastitoj želji, veliki pisac Oscar Wilde je primio katoličko krštenje prije same smrti.

Na današnji dan 1900. godine umro je slavni umjetnik Oscar Wilde. Za života je bio vrlo kontroverzan, a i do danas je ostao poznat – koliko po svojoj umjetničkoj genijalnosti – toliko i po neobičnoj osobnosti. Gotovo da danas nema čovjeka koji nije barem čuo za njegova djela “Slika Doriana Graya” (The Picture of Dorian Gray) ili “Važno je zvati se Ernest” (The Importance of Being Earnest).

Zanimljivo je da je Oscar Wilde umro kao katolik. Naime, ležao je bolestan u izgnanstvu u Parizu, u hotelu d’Alsace. Bilo mu je svega 46 godina, a bolovao je od meningitisa. Poslali su po svećenika. Došao je otac Cuthbert Dunne, irski katolički svećenik, koji je zatim pokrstio Wildea po katoličkom obredu. Budući da je Wilde imao daleko sjećanje da je već jednom katolički kršten kao dječak, ovo je krštenje bilo uvjetno, jer katolik može biti samo jednom kršten, ali je ipak obavljeno za svaki slučaj. Otac Dunne tom je prilikom dao Wildeu i bolesničko pomazanje (posljednju pomast).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Wilde je umro svega pet dana nakon katoličkog krštenja, upravo na današnji dan 1900. godine. Njegovi posmrtni ostatci i danas se nalaze u Parizu, na znamenitom groblju Père Lachaise. To je vjerojatno najznamenitije groblje na svijetu zbog velikog broja slavnih osoba koje su na njemu pokopane (Jim Morisson, Honoré de Balzac, Isadora Duncan, Frédéric Chopin, Molière, Marcel Proust, Gioachino Rossini i mnogi drugi).

Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u Parizu, Londonu i Dublinu. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen u krilu Katoličke crkve i vjere u Isusa Krista…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.