31. srpnja sveti Ignacije Loyola – utemeljitelj reda koji je promijenio Europu

Slika: Peter Paul Rubens (1577.–1640.)

Dana 31. srpnja je dan kada slavimo velikog katoličkog sveca i utemeljitelja slavnog isusovačkog reda svetog Ignacija Loyolu.

Španjolski plemić, rođenjem Bask, odgojen je na dvoru, služio je u vojsci potkralja Navarre, a prilikom francuskog napada na tvrđavu Pamplona 1521. teško je ranjen topovskim kuglom u obje noge.

Za dugotrajnog liječenja i čitanja svetačkih legendi doživio je vjerske ekstaze i vizije.

Povukao se u spilju, hodočastio 1523. u Rim i Svetu zemlju, a nakon povratka studirao od 1528. filozofiju i teologiju na španjolskim sveučilištima i u Parizu. Tamo je okupio krug istomišljenika, koji su se 1534. zavjetovali da će služiti Bogu i pomagati dušama u savršenom siromaštvu i čistoći.

Družba Isusova – katolički red koji je promijenio Hrvatsku i svijet. Pošao je s drugovima u Rim, prvu svetu misu služio 1538., a 1540. ishodio je od pape Pavla III. potvrdu novog reda – slavne Družbe Isusove. Postao je prvi isusovački general i na tom položaju ostao do kraja života. Za Družbu Isusovu sastavio je Konstitucije, pravila o organizaciji i životu (1540) i Duhovne vježbe (1548).

Družba Isusova danas je jedna od najbrojnijih redovničkih zajednica, s oko 20 tisuća članova koji djeluju na svim kontinentima i upravljaju s više od 500 sveučilišta i koledža. Isusovci iz Hrvatske provincije Družbe Isusove, njih oko 160, djeluju u Zagrebu (Palmotićeva, Jordanovac, Fratrovac, Sljeme), Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Opatiji, Osijeku, Sarajevu, Beogradu, Prizrenu (Loyola gimnazija) i u Crnoj Gori (župa Bogišići).

U Zagrebu isusovci vode Filozofski fakultet Družbe Isusove na kojem oko 500 studenata studira filozofiju i religijsku kulturu. Postoji također i teološki studij na kojem uz isusovce, studiraju i bogoslovi iz drugih biskupija. Od 1998. u Osijeku isusovci vode klasičnu gimnaziju koja ima oko 270 učenika.

Isusovci su osnovali prvu gimnaziju uopće u Hrvatskoj 1607. u Zagrebu, a ubrzo nakon toga u Rijeci, Varaždinu, Dubrovniku. One su za razliku od dotadašnjih obrazovnih ustanova u Hrvatskoj davale solidan temelj za daljnji studij. U Zagrebu 1662. osnivaju Filozofski studij koji ubrzo dobiva sva sveučilišna prava (Academia Zagrabiensis). Ovim i ostalim aktivnostima daju nemjerljiv doprinos hrvatskoj znanosti i školstvu.

Osim Igancija Loyole poznati isusovci su: sveti Franjo Ksaverski misionar Japana, papa Franjo, teolog i paleontolog Pierre Teilhard de Chardin, astronom Guy Consolmagno itd. Poznati hrvatski isusovci Iako je ovaj red dao mnoge svjetske znanstvenike, umjetnike, dobrotvore, humaniste i filozofe, spomenut ćemo samo neka imena naše hrvatske isusovačke baštine:

Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih europskih znanstvenika Marko Antonio de Dominis, znanstvenik iz 17 st. Juraj Habdelić, hrvatski književnik i jezikoslovac Bartol Kašić, pisac prve hrvatske gramatike Stjepan Glavač, kartograf koji je izradio prvi zemljovid u Hrvatskoj Ignacije Szentmartony, istraživač Amazone, matematičar, astronom, misionar Ferdinand Konščak, misionar, poznati istraživač Kalifornije, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom, graditelj Petar Perica, isusovac ubijen od partizana na Daksi 1944., skladatelj omiljene pjesme Hrvata katolika „Rajska djevo, kraljice Hrvata“ i „Do nebesa nek se ori“ Antun Cvek, “dobri duh Zagreba”, skrbnik o siromasima i ubogima grada Zagreba Ante Gabrić, misionar Indije i mnogi drugi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr