Nadovezujući se na aktualnost teme o masoneriji, poznato je da mnogi ozbiljni pisci i analitičari tvrde da je na pripremu Francuske revolucije, kao i brojna druga svjetska događanja, postojao veliki utjecaj masonerije.
Na današnji dan 1789. godine započelo je zasjedanje prvog Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Kongres u SAD-u funkcionira kao državni parlament, dakle kao vrhovno zakonodavno tijelo. Sastoji se od Senata i Zastupničkog doma (House of Representatives). Ono što je manje poznato u vezi prvog zasjedanja Kongresa SAD-a jest zanimljiva vremenska podudarnost sa zasjedanjem znamenitih Generalnih staleža s kojima je započela Francuska revolucija.
Početak Francuske revolucije
Naime, francuski kralj Luj XVI. sazvao je Generalne staleže (États-Généraux) uoči Francuske revolucije prvi put nakon davne 1614. godine. Za kralja i vladu smisao sazivanja tog općeg predstavničkog tijela bilo je odobravanje novih poreza, jer je financijska situacija u državi bila iznimno teška. Međutim, Generalni staleži, a osobito tzv. „treći stalež“, prometnuli su se u svojevrsno protukraljevsko tijelo. Naime, od poslanika u Generalnim staležima stvorena je Narodna skupština, koja je zatim pokrenula proces preuzimanja vlasti u državi.
Tokom prve godine revolucije pripadnici trećeg staleža su preuzeli kontrolu nakon pada Bastilje donoseći Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, a revolucionarnim maršem na Versailles primorali su kralja da ga napusti.
Na kraju se dogodilo da je i prvo zasjedanje američkog Kongresa i prvo zasjedanje Generalnih staleža održano u proljeće 1789. godine. Američki su se političari sastali u New Yorku (Washington je sagrađen tek kasnije) i to u poznatom Wall Streetu, u zgradi zvanoj Federal Hall (u neposrednoj blizini burze u New Yorku). Naprotiv, Francuzi su se sastali u Versaillesu, nedaleko od znamenitog kraljevskog dvorca.
Je li masonstvo umiješano u važna zbivanja modernog svijeta?
O povezanosti Francuske revolucije i konstitucije SAD-a s masonima mnogo je pisano, ali mi se želimo referencirati na ozbiljan znanstveni autoritet. U Hrvatskoj je to svakako dr. Ivan Mužić, povjesničar koji se najviše bavio masonerijom. Ovo je izvadak iz njegove knjige Sve o masonstvu, odjeljka koji opisuje bit masonskih inicijacija:
‘Ovo je očito iz Evolina komentara Rituala XXX. stupnja belgijskog Vrhovnog savjeta starog škotskog i prihvaćenog obreda: “S obzirom na specifično templarski 30. stupanj treba još zabilježiti, da se u njegovu obredu potvrđuje, da se inicijacijski elemenat udružuje sa subverzivnim antitradicionalnim elementom, a to prvome nužno daje obilježja efektivne protuinicijacije, u kojoj se sam obred ne svodi na ispraznu ceremoniju, nego pokreće suptilne sile. U stupnju, o kojem je riječ, inicijat, koji obara stupove hrama i gazi križ, pošto je nakon toga pripušten misteriju uzlaznog i silaznog stubišta sa sedam stepenica, mora se zakleti na osvetu i ritualno konkretizirati tu zakletvu time, što udara bodežom krunu i tijaru, to jest simbole dvostruke tradicionalne moći, kraljevske i papinske vlasti, izražavajući time upravo koliko je masonstvo kao svjetska subverzivna okultna sila umiješana u zbivanja modernoga svijeta, počevši od pripremanja francuske revolucije i konstituiranja američke demokracije, preko previranja god. 1848, do prvoga svjetskog rata, turske revolucije, španjolske revolucije i drugih sličnih zbivanja. Tamo, gdje je u Graalovu ciklusu, kao što smo vidjeli, inicijacijsko ostvarenje koncipirano tako, da se s njime povezuje obveza, da se ponovno uspostavi kralj, u obredu, na koji smo sada upozorili, posve je suprotno: tu inicijacija, koja se vezuje zakletvom (katkada uz 59 formulu ‘Pobjeda ili smrt’), da će se udarati protiv svakog oblika vlasti odozgo ili srušiti ga.” (Ivan Mužić, Sve o masonstvu, str 59.)
Masonstvo je, kao izraz magijskoga svjetonazora, u svomu htijenju da zavlada svijetom, posebno motivirano mržnjom na monoteizam židovstva, kršćanstva i islama. Povijesna je činjenica da je masonstvo gdje god se za trenutak domoglo vlasti, pokušalo i fizičkim ubijanjem uništiti stvarno jednoboštvo u ljudskom društvu. Prvi put se to dokazalo u masonstvom nadahnutoj Francuskoj revoluciji, koja je proglasila ukidanje kršćanstva i uvela kult “ljudskog razuma” u ime kojega se zatvaralo katoličke crkve, ubijalo svećenike i vjernike. (Ivan Mužić, Sve o masonstvu, str 68.)
Veliki meštar Zoran Nenezić – Masoni su umiješani u sva bitna svjetska događanja!
Obnovitelj Velike Lože Jugoslavije i prvi veliki majstor Zoran D. Nenezić, koji je izdao i knjigu „Masoni u Jugoslaviji“, tvrdi da je utjecaj masonerije u SAD-u bio velik: “Vrlo su uvjerljive tvrdnje da je ulazak SAD u Prvi i Drugi svjetski rat vezan uz utjecaj američke masonerije, kao što je, prethodno, francusko-englesko povezivanje kroz Antantu djelo masona: kralja Edwarda VII. i francuskog ministra vanjskih poslova Delcassea”, navodi Zoran D. Nenezić, prenosi vecernji.hr
Većina veleposlanika SAD-a poslije Drugog svjetskog rata u ključnim zemljama saveznicama pripadala je slobodnim zidarima. U tome je najkarakterističnija Italija. Iako su masoneriju u Italiju unijeli Englezi, utjecaj francuskog slobodnog zidarstva bio je presudan za njezin daljnji razvoj. Talijansko ujedinjenje, okrunjeno rušenjem papinske države, izvršeno je pod vodstvom talijanskih slobodnih zidara, među njima i samog ujedinitelja Giuseppea Garibaldija, a utjecaju masonerije pripisuje se i odluka ulaska u Prvi svjetski rat, tvrdi Nenezić.
U nastavku teksta, radi uvjerljivosti svojih tvrdnji, Nenezić navodi primjer Italije, i to da je daleko od znatiželjnih očiju javnosti, masoni su u Italiji, zemlji prepunoj političkih stranaka, grupa, saveza, odreda, strpljivo ili manje strpljivo pleli mrežu svoje organizacije, zastupljene 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća s nebrojenim viđenim licima poput bivših ministara, najistaknutijih bankara i industrijalaca, novinara i vlasnika velikih izdavačkih kuća, do generala, admirala, visokih dužnosnika kontraobavještajne službe, sveučilišnih profesora, diplomata i liječnika, da bi u naše vrijeme samo unutar Demokratske stranke (PD), nastale od bivše Komunističke partije, bilo oko 4000 masona.
Prva loža u Rusiji osnovana je 1731. – petnaestak godina nakon prve, engleske – a za njezino širenje zaslužni su rozenkrojceri Švarc i Novikov. Uz znatnu podršku ministra i grofa Panina, čovjeka od povjerenja i u milosti carice Katarine II., razvoj slobodnog zidarstva krenuo je uzlaznom linijom. Potom je, s izbijanjem Francuske revolucije, došlo do privremene zabrane rada slobodnih zidara, no caričin sin i prijestolonasljednik Pavle I. bio je jedan od braće koji je u masonski savez ušao uz pomoć kneza Kuragina, stoga je u tom periodu slobodno zidarstvo doživjelo procvat u Rusiji.
Utjecaj masona na revoluciju 1905. bio je presudan, navodi Nenezić, kao što je i Februarska revolucija 1917. godine njihovo djelo, s tim da su se mnogi sudionici našli i na strani Oktobarske revolucije iste godine. Dvadeseto stoljeće nakon završetka Drugog svjetskog rata donijelo je raspad kolonijalnog sustava i velik broj novooslobođenih država i izuzetno jak utjecaj slobodnog zidarstva u tim zemljama.
Sve to samo dio je mozaika utjecaja masonerije na politička događanja 19. i 20. stoljeća, pa i ona najveća.
Prava je šteta što su teme kao Corona virus i migranti utihnuli valove i buru koje je podiglo (samo)razotkrivanje i svađe masonerije u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
