6. studenoga 1992. Vlč. Ivan Grgić – četnici u Banjalučkoj biskupiji ubijali svećenike kao i u NDH

Foto: biskupija-banjaluka.org/

Petorica svećenika Banjalučke biskupije (Ivan Grgić, Petar Jurendić, Marko Šalić, Filip Lukenda i fra Alojzije Atlija) i jedna časna sestra (Cecilija Grgić) ubijeni su odnosno umrli nakon teških zlostavljanja, više svećenika je preživjelo logore, teško fizičko maltretiranje, atentate, a biskup Komarica je bio nekoliko puta maltretiran, sedam i pol mjeseci zatočen u svom domu.

Sve to podsjeća na strašna ubijanja katoličkih svećenika u Banjolučkoj biskupiji u vrijeme NDH i nakon završetka II. svjetskog rata. Podsjetimo se samo da su 27. srpnja 1941. u vrijeme srpskog ustanka u NDH masakrirana, mučena i u najgorim mukama ubijena trojica svećenika ove biskupije: vlč. Waldemar Maximilian Nestor, župnik Drvara i Bosanskog Petrovca, vlč. Juraj Gospodnetić, župnik u Bosanskom Grahovu i vlč. Krešimiru Barišiću, župniku u Krnjeuši.

 

Mladi župnik Ivan Grgić bio je omiljen među svojim župljanima u Gornjoj Ravskoj, u blizini Prijedora, kojima je bio od velike, ne samo duhovne, nego i tjelesne pomoći. Preko brda pješačeći i do 20 km u jednom smjeru nosio bi lijekove bolesnicima. To je činio jer su komunikacije tijekom ratnih mjeseci 1992. godine bile prekinute, zbog čega su ljudi bili odsječeni jedni od drugih.

A onda je došla noć i mladi svećenik je ubijen, pretpostavlja se početkom studenoga te strašne 1992 godine. „Noć, u kojoj su sluge zloduha igrale svoje pakleno kolo Kainovo po mnogim našim selima i župama, pa tako i župi Ravska. Tu su to kolo savili oko Božjeg čovjeka, oko svjetionika ljubavi i mira u tami mržnje i rata, oko njegova župnog doma. Provalili su u dom, izvukli ga nasilno, uvukli u svoju paklenu kolonu auta i dovukavši ga na rub njegove župe, u neposrednu blizinu drugih masovnih grobnica već prije njega ubijenih Hrvata, župnika i župljana, došao je red i na njega. Čak 50 hitaca u glavu i tijelo ispucano je u svećenika Ivana Grgića”, rekao je Danko Komljenović, prisjećajući se izjava preživjelih.

Za njegovu smrt župljani su saznali tek kad su u nedjelju došli na misu, a vlč. Grgića nije bilo. Odgovorne za njegovu smrt biskup Komarica tražio je preko međunarodnih snaga, zbog čega su mu pripadnici vojske Republike Srpske prijetili smrću. Pravda je spora, ali dostižna, te je za ubojstvo uhićen Ratko Milojca godine 2010. i osuđen na 15 godina zatvora.

Petorica svećenika Banjolučke biskupije (Ivan Grgić, Petar Jurendić, Marko Šalić, Filip Lukenda i fra Alojzije Atlija) i jedna časna sestra (Cecilija Grgić) ubijeni su odnosno umrli nakon teških zlostavljanja, više svećenika je preživjelo logore, teško fizičko maltretiranje, atentate, a biskup Komarica je bio nekoliko puta maltretiran, sedam i pol mjeseci zatočen u svom domu.

Ubijanja ovih Božjih ljudi nedvojbeno podsjećaju na ubijana katoličkih svećenika u vrijeme NDH, a osobito nakon završetka II. svjetskog rata.

Veliko stradanje Katoličke Crkve i hrvatskog naroda na području zapadne Bosne koje je u 2. svjetskom ratu započelo 27. srpnja 1941. ubojstvom drvarskog župnika Nestora i hodočasnika, a kulminiralo je idućih dana i tjedana. Povijesna je činjenica da su do kraja 2. svjetskog rata Katolička Crkva i Hrvati bili doslovce iskorijenjeni s toga širokog područja – od Ključa do Knina, i od Livna do Bihaća, i tako kroz idućih 50 godina.

A trojica župnika – drvarski Waldemar Maksimilijan Nestor, grahovski Juraj Gospodnetić i krnjeuški Krešimir Barišić – bili su svećenici prvomučenici na čelu velike kolone – više od 600 svećenika, redovnika, redovnica,bogoslova i sjemeništaraca koji su ubijeni i nastradali u Drugom svjetskom ratu i poraću na području bivše države.

Banjolučka biskupija je u II. svjetskom ratu i poraću, kao i u najnovijim sukobima 1990-tih godina dala puno mučenika, a izgubila je najviše klera od svih (nad)biskupija na području tadašnje države. Ipak, nitko od njih nije službeno proglašen svetim, osim blaženog Ivana Merza koji je umro ranije nego što su počinjena ova zvjerstva i zlodjela četnika i partizana nad katoličkim pukom i svećenicima Banjolučke biskupije

Iako katolici danas u Banjolučkoj biskupiji, kao i Bosni i Hercegovini, predstavljaju manjinu, povijest Katoličke crkve u ovim krajevima veoma je duga i seže čak do apostolskih vremena. Ta povijest je bremenita i natopljenja krvlju katoličkih mučenika, od kojih je jedan i omiljeni svećenik vlč. Ivan Grgić.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr