6. studenoga 1992. župnik Ivan Grgić – kako su Srbi ubijali katoličke svećenike i vjernike u banjalučkom kraju?

Foto: Thinkstock

Petorica svećenika Banjolučke biskupije (Ivan Grgić, Petar Jurendić, Marko Šalić, Filip Lukenda i fra Alojzije Atlija) i jedna časna sestra (Cecilija Grgić) ubijeni su odnosno umrli nakon teških zlostavljanja, više svećenika je preživjelo logore, teško fizičko maltretiranje, atentate, a biskup Komarica je bio nekoliko puta maltretiran, sedam i pol mjeseci zatočen u svom domu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U mrtvo tijelo svećenika Ivana Grgića Srbi su ispucali čak 50 metaka i bacili ga u masovnu grobnicu gdje su već ležali ubijeni Hrvati.

Mladi župnik Ivan Grgić bio je omiljen među svojim župljanima u Gornjoj Ravskoj, u blizini Prijedora, kojima je bio od velike, ne samo duhovne, nego i tjelesne pomoći. Preko brda pješačeći i do 20 km u jednom smjeru nosio bi lijekove bolesnicima. To je činio jer su komunikacije tijekom ratnih mjeseci 1992. godine bile prekinute, zbog čega su ljudi bili odsječeni jedni od drugih.

A onda je došla noć i mladi svećenik je ubijen, pretpostavlja se početkom studenoga te strašne 1992 godine. „Noć, u kojoj su sluge zloduha igrale svoje pakleno kolo Kainovo po mnogim našim selima i župama, pa tako i župi Ravska. Tu su to kolo savili oko Božjeg čovjeka, oko svjetionika ljubavi i mira u tami mržnje i rata, oko njegova župnog doma. Provalili su u dom, izvukli ga nasilno, uvukli u svoju paklenu kolonu auta i dovukavši ga na rub njegove župe, u neposrednu blizinu drugih masovnih grobnica već prije njega ubijenih Hrvata, župnika i župljana, došao je red i na njega. Čak 50 hitaca u glavu i tijelo ispucano je u svećenika Ivana Grgića”, rekao je Danko Komljenović, prisjećajući se izjava preživjelih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za njegovu smrt župljani su saznali tek kad su u nedjelju došli na misu, a vlč. Grgića nije bilo. Odgovorne za njegovu smrt biskup Komarica tražio je preko međunarodnih snaga, zbog čega su mu pripadnici vojske Republike Srpske prijetili smrću. Pravda je spora, ali dostižna, te je za ubojstvo uhićen Ratko Milojca godine 2010. i osuđen na 15 godina zatvora.

Petorica svećenika Banjolučke biskupije (Ivan Grgić, Petar Jurendić, Marko Šalić, Filip Lukenda i fra Alojzije Atlija) i jedna časna sestra (Cecilija Grgić) ubijeni su odnosno umrli nakon teških zlostavljanja, više svećenika je preživjelo logore, teško fizičko maltretiranje, atentate, a biskup Komarica je bio nekoliko puta maltretiran, sedam i pol mjeseci zatočen u svom domu.

Najveći dio Hrvata katolika na području banjolučke biskupije ostao je bez svoje imovine i protjeran, posebno tijekom 1992. i 1993. godine. Na području biskupije koje je pod kontrolom vlasti bosanskih Srba živjelo je 1991. oko 80 tisuća Hrvata, a danas tek 6500. Oštećeno je ili uništeno čak 98 posto crkava i kapela, što znači gotovo sve. Bezbožnost koju su pravolsavni Srbi pokazali prema katoličkim vjerskim objektima, s kojima bi kao pravoslavni trebali dijeliti najvažnije i bazične osnove kršćanske vjere, prešla je sve granice razuma i morala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nikada se, nažalost, iz vrha Srpske pravoslavne crkve nije čula osuda ili apel za prestanak ovih dijaboličnih djela mržnje prema Hrvatima katolicima banjolučkog kraja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.