Na današnji dan 1737. Hrvatski Sabor je prvi put zasjedao na današnjem mjestu pored crkve Svetog Marka na Gornjem gradu u Zagrebu.
Na tom mjestu ostao je do današnjeg dana kao simbol hrvatske slobode i samostalnosti.
Nije zasjedao (bio je nasilno ukinut od velikosrba) samo jedno vrijeme od 1918.-1942. i kao takav nikada nije potvrdio ulazak Hrvatske u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom koja je kasnije nazvana Jugoslavija.
Iako Sabor u Zagrebu zasjeda još od 13. stoljeća, sve do kraja 18. stoljeća nije bilo posebno namijenjene zgrade za održavanje sjednica nego su one održavane po kućama uglednika, u kraljevskom dvoru u Gradecu ili na biskupskom dvoru.
Kako bi saborska zasjedanja konačno dobila stalno mjesto, 1731. godine kupljena je kuća na Markovom trgu, tada glavnom zagrebačkom trgu, koja se nalazila na mjestu današnje saborske zgrade.
Još iste godine zgrada je stradala u požaru. Zidarski majstor iz Zagreba Matija Leonhart, iz temelja je projektirao tada kraljevinsku, odnosno saborsku palaču. Saborska je palača tada bila ne samo najveća, već i po vremenu gradnje i ljepoti, prva barokna palača u Gornjem gradu. Zgrada je bila dugačka 28, a široka 18,5 metara dok je sabornica (tada palača ili palatium), bila dugačka 18, a široka 6,5 metara.
Uz dvoranu za zasjedanje, u saborskoj su se palači nalazili uredi Sabora, arhiv sa znamenitom škrinjom privilegija Kraljevine, sud, spremište oružja, a u zgradi su se povremeno čuvali i topovi Vojne krajine kako bi se zaštitili od kiše. U dvorištu zgrade nalazili su se zatvori.
U novoj, ali još nedovršenoj zgradi namijenjenoj zasjedanjima Sabora, čuvanju arhiva, županijskim sudovanjima, te sudovanju Banskog stola, Sabor je prvi put zasjedao 6. svibnja 1737.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
