7. rujna 1566. Siget – malobrojna hrvatska vojska zaustavila Turke na prodoru u srce Europe

Foto: Johann Peter Krafft

Dana 7. rujna 1566. u mjestu Siget (Mađarska) odigrala se velika bitka između kršćanske posade grada i muslimanskih Turaka koji su nadirali prema Beču, u samo srce Europe. Iako su Turci osvojili Siget, herojska obrana Sigeta na čelu sa banom Nikolom Šubićem Zrinskim toliko je oslabila turske snage da je njihov pohod na Beč propao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smrt hrvatskog bana i njegove većinom hrvatske posade koja je jurišom iz utvrde položila živote postala je opjevana u hrvatskom narodu.  Nikola Šubić Zrinski je postao hrvatski nacionalni junak i jedna od najvećih osoba hrvatske povijesti.

 

Na današnji dan 7. rujna 1566. junačkom smrću u bici kod Sigeta poginuo je Nikola Šubić Zrinski, hrvatski velikan i jedan od najslavnijih ljudi hrvatske povijesti. On je sa malobrojnom posadom branitelja Sigeta, od kojih su velika većina bili Hrvati, jedinstvenom i herojskom smrću položio život za svoj narod i krščansku vjeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Siget – bitka koja je spasila Beč

Godine 1566. sultan Sulejman I kreće s više od 100.000 vojnika i 300 topova na šesti vojni pohod s ciljem da osvoji Beč. Beograd, Budim i Pešta bili su već u rukama Turaka. Prije polaska na Beč trebalo je savladati utvrđeni grad Siget (mađ. otok) koji je bio i sjeverna brana biskupskom gradu Zagrebu, te utvrdama Karlovcu i Varaždinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Siget je branilo 2500 ljudi na čelu sa hrvatskim banom Nikolom Šubićem Zrinskim. Stoga su Turci smatrali da će lako osvojiti Siget i nastaviti prema Beču sa željom da pokore i cijelu Europu.

Plan Turaka bio je da Europa bude islamska.

U tome ih je spriječila malobrojna i herojska posada Hrvata u Sigetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Proboj posade iz grada – opjevana herojska smrt Zrinskog

Turci su u Sigetu naišli na otpor kakav nisu očekivali ni u snu jer se posada na čelu sa hrvatskim banom branila junački do zadnje kapi krvi. Veliki vezir Sokolović poslao je Nikoli Šubiću Zrinskom strelicu s pismom u kojem mu je obećao da će mu darovati čitavu Hrvatsku ako mu preda Siget.

Malo poslije Sulejman šalje dokaz Zrinskome da su mu zarobili najstarijeg sina Jurja u Međimurju, te traži da mu preda grad ukoliko ga želi živa, a potom su poslali više pisama na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, u kojima su pozivali branitelje da uludo ne gube glave nego se predaju pa će ih sultan još i nagraditi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako su znali da ne postoje nikakvi izgledi da im pristigne pomoć, Zrinski i branitelji se nisu ni jednog trenutka pokolebali nego su ostali vjerni svojoj prisezi.

Turci su vršili mnogobrojne juriše, ali im je većinom hrvatska posada nanosila im je teške gubitke. Sultan Sulejman I. je iznenada umro 4. rujna, ali vezir Mehmed Sokolović vješto je zatajio njegovu smrt, da njegova iscrpljena vojska ne bi izgubila moral.

Nakon što su 7. rujna vatrenim strijelama i loptama zapalili grad Turci su očekivali predaju, ali Zrinski i preživjeli junaci provalili su iz grada, te su junački poginuli po zidinama porušenog Sigeta. Nakon što je Juraj Horvat topom napravio prolaz kroz tursku skupinu kod pokretnog mosta, Nikola Zrinski krenuo je u proboj iz utvrde. Najprije je pucao iz samokresa, a zatim Turke nastavio sjeći sabljom.

Nikola Šubić Zrinski, – “stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog”

U neravnopravnoj bitci, Turci su Zrinskog triput pogodili iz arkebuza (vrsta vatrenog oružja), dvaput u tijelo i jednom u glavu. Kada je pao s konja, okružili su ga njegovi hrvatski vitezovi kako bi ga obranili. Među ostalima, poginuli su plemići Vuk Papratović, Nikola Kobač, Petar Patačić i Lovro Juranić.

Mrtvom Nikoli Zrinskom janjičarski je zapovjednik dao odsjeći glavu. Truplo mu je pokopao Mustafa Vilić iz Banje Luke, nekadašnji Nikolin zarobljenik. Glavu hrvatskog bana, jednog od najvećih europskih junaka onoga vremena, vezir Mehmed-paša Sokolović poslao je svom bratiću budimskom paši Mustafi.

Iz toga vremena postoji jedna izreka koja se često pripisuje samom Zrinskom koji je znao da pomoći neće biti i da im nema druge nego držati Siget koliko mogu. Kada su Zrinskog pitali o kraljevskom pojačanju i hoće li uspjeti odbiti Turke, Zrinski je odgovorio: “Bog je visoko, a kralj daleko.”

Nikola Šubić Zrinski, “stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog” danas se slavi kao najveći hrvatski vojni junak i jedna od najvećih osoba bogate i herojske povijesti hrvatskog naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.