Nakon uvođenja diktature u Jugoslaviji Marko Došen 1929. priključio se radikalnim hrvatskim nacionalistima, koji su poslije utemeljili ustašku organizaciju radi rušenja Jugoslavije. God. 1932., zajedno s Andrijom Artukovićem, uoči tzv. Velebitskog ustanka, u pripremi kojega je sudjelovao, Došen je napustio zemlju i otišao u emigraciju tijekom koje je blisko surađivao s A. Pavelićem, piše Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Došen, Marko, hrvatski političar i publicist (Mušaluk kraj Ličkog Osika, 7. VII. 1859 – Zagreb, 7. XI. 1944). U politički život uključio se 1880-ih kao pripadnik Stranke prava. Po stranačkom zadatku 1890–93. boravio je u Rusiji, gdje je zajedno s ruskim povjesničarom M. Filipovom objavio knjigu Hrvati i njihova borba s Austrijom.
Nakon povratka u domovinu nastanio se u Gospiću i otvorio trgovinu, ne prekidajući intenzivno bavljenje političkom i publicističkom djelatnošću.
U razdoblju 1894–1904. uređivao tjednik Hrvat, a poslije surađivao u Starčevićancu.
God. 1913. bio izabran za saborskoga zastupnika Karlobaga. Zastupničku funkciju obavljao je do 1918. Nakon osnutka Kraljevine SHS prihvatio je Radićev republikanski program i priključio se HRSS-u, u okviru kojeg je djelovao do 1925., kada se, nezadovoljan Radićevim kompromisom s Beogradom, razišao sa strankom.
Nakon uvođenja diktature 1929. priključio se radikalnim hrvatskim nacionalistima, koji su poslije utemeljili ustašku organizaciju. God. 1932., zajedno s A. Artukovićem, uoči tzv. Velebitskog ustanka, u pripremi kojega je sudjelovao, Došen je napustio zemlju i otišao u emigraciju tijekom koje je blisko surađivao s A. Pavelićem.
Nakon proglašenja NDH vratio se u Hrvatsku. Pod njegovim predsjedanjem održano je 1942. zasjedanje Hrvatskoga državnog sabora (prvo nakon što je ukinut Sabor u Jugoslaviji op.). Tom prilikom je Došen, zajedno s još nekolicinom članova toga tijela, uputio određene kritike na način funkcioniranja ustaškoga režima te na njegovu vanjsku i unutrašnju politiku.
