8. ožujka Sveti Ivan od Boga – utemeljitelj modernih bolnica

Foto: www.commons.wikimedia.org

Nakon Ivanove smrti red Milosrdne braće brinuo se samo u Španjolskoj za više od 80 bolnica, a širio se po cijeloj Europi i svijetu. Danas Milosrdna braća djeluju u 53 zemlje diljem svijeta, u više od 380 različitih medicinsko-zdravstvenih ustanova, bolnica, domova i centara, s više od 1500 redovnika, uglavnom laika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Potaknut strašnim stanjem koje je vladalo u psihičkim ustanovama njegovog vremena i posebno okrutnim metodama liječenja, portugalski mladić João Cidade Duarte odlučio je svoj život posvetiti bolesnicima. Tom je prilikom rekao: “Neka mi Bog dade vremena da osnujem jednu bolnicu gdje bih mogao prihvatiti ove siromahe i služiti im kako ja želim.” Osnovao je prvu bolnicu u gradu Granadi u Španjolskoj.

Tu je mogao pripremati odvojene prostorije za stare i napuštene osobe, za osobe koje su bile u prolazu i za razne vrste bolesnih ljudi. To je bila tolika novost u tim vremenima u tolikoj mjeri da je Sveti Ivan od Boga radi toga nazvan “utemeljiteljem moderne bolnice”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan od Boga prošao je težak put do obraćenja. Nakon obraćenja sa najvećom ljubavlju brinuo je za bolesnike i osnivao bolnice. Njegovo djelo ostalo je živjeti do danas. Red Milosrdne braće, koji je Ivan od Boga osnovao, imao je dvije bolnice u Zagrebu i Zadru, a posljednju bolnicu je na ovim prostorima zatvorila komunistička vlast u Sloveniji. Osamostaljenjem Hrvatske red se obnavlja i osniva prekrasnu psihijatarsku bolnicu „Sveti Rafael“ na obroncima Psunja.

Nakon Granade Ivan je osnivao bolnicu za bolnicom, a oko njega su se počeli okupljati dobri ljudi koji bili spremni dvoriti i njegovati bolesnike. Utemeljio je novu redovničku zajednicu za dvorbu bolesnika, red Milosrdne braće.

Do kraja života žrtvovao se za nevoljnike, siromahe, beskućnike i bolesnike. Jednog dana ugledao je dječaka koji je upao u rijeku i bespomoćno zapomagao. Skočio je za njim, pokušao mu pomoći i pritom zaradio tešku prehladu. Obolio je od groznice i preminuo u Granadi na današnji dan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Ivanovo životno djelo – bolnice na principima milosrđa, brige i empatije

Nakon Ivanove smrti red Milosrdne braće brinuo se samo u Španjolskoj za više od 80 bolnica, a širio se po cijeloj Europi i svijetu. Danas Milosrdna braća djeluju u 53 zemlje diljem svijeta, u više od 380 različitih medicinsko-zdravstvenih ustanova, bolnica, domova i centara, s više od 1500 redovnika, uglavnom laika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije II. svjetskog rata djelovali su u Hrvatskoj u Zagrebu gdje su imali preko sto godina bolnicu na Trgu bana Jelačića srušenu 1931. godine. Bolnica Ivanovog reda bila je i u Zadru, a komunistička vlast je posljednje redovnike Milosrdne braće na ovim prostorima protjerala iz Slovenije, a bolnice oduzela.

Godine 2006. utemeljena je njihova zajednica u Šumetlici (općina Cernik), a 2011. otvorili su na nedalekom Strmcu na obroncima Psunja psihijatrijsku bolnicu „Sveti Rafael“. Bolnica ima 140 kreveta i stotinjak zaposlenih.

Psihijatrica dr. Šakić Maristela izjavila je da su „dolaskom reda Milosrdne braće u Hrvatsku psihijatarski bolesnici konačno dobili dostojanstven prostor“ jer su „do izgradnje ove bolnice bili po podrumima, rubnim dijelovima ili dotrajalim dvorcima“.

Za te bolesnike sa najvećom brigom i kršćanskom sućuti brinu redovnici reda Milosrdne braće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.