Foto: Wikipedija

Na današnji dan 8. siječnja 1589. rođen je jedan od najvećih hrvatskih književnika Dubrovčanin Ivan Gundulić. Njegova tri najznačajnija djela su: Suze sina razmetnoga, Dubravka i Osman ostaju zauvijek upisana u antologiju hrvatske i europske književnosti. Bio je duboko pobožan čovjek, kršćanin, tako da su pod utjecajem pjesnikove vjere u Boga njegove jedine dvije kćeri otišle u časne sestre redovnice franjevačkog i benediktinskog reda.

Bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku, odgojen u plemićkoj obitelji, od oca Frana Ivana Gundulića i majke Džive Gradić.

Tihe i mirne ćudi, zatvoren u sebe, kontemplativan, misaon, duboko religiozan i zaokupljen brigama o budućnosti svoga grada – republike, ne odviše sklon humoru, strastven u ljubavi prema Dubrovniku, duboko i iskreno religiozan, odličan poznavalac ljudskih naravi, ljudskih mana i slabosti, proživio je Dživo Gundulić (dubrovački oblik imena Ivan) svoj kratki životni vijek u rodnome gradu, u kojemu se školovao i gdje je obnašao – kao plemić – redom sve dužnosti što su ih po običaju Dubrovačke Republike obnašali svi sinovi njegova staleža.

Obje Gundulićeve kćeri, Dživa i Mada, otišle su u samostan – jedna je postala franjevka, druga benediktinka, kao što je često bivalo s kćerima dubrovačkih plemića.

Gundulićeva „Himna slobodi“ napisana je kao izraz vapaja i želje za slobodom Dubrovnika i Hrvata toga grada u složenim povijesnim okolnostima bu burnog vremena, a osobito pred nadirućom islamizacijom Hrvatske i Europe koju su nasilno vršili imperijalni Turci. Kao takva postala je i jest nadahnuće mnogih generacija hrvatskih domoljuba, često recitirana i govorena u najtežim trenucima opstanka hrvatske kulture i jezika.

U pjesmi se nalazi šest stihova. Ima ukupno 42 riječi.

Ova se pjesma izvodi na otvaranjima Dubrovačkih ljetnih igara.

„Himna slobodi“

O liepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti!
(Ivan Gundulić)

1926. himnu je uglazbio slavni skladatelj Jakov Gotovac, što možete poslušati ovdje:

Izvor: narod.hr