Autobiografija Ingmara Bergmana u povodu stote godišnjice rođenja

Foto: fah

U godini u kojoj svijet obilježava stotu godišnjicu rođenja velikog švedskog filmskog i kazališnog umjetnika i pisca Ingmara Bergmana, autobiografski roman tog istaknutog filmaša “Rođeni u nedjelju” dobio je hrvatski prijevod u izdanju nakladnika Disput, kao prva Bergmanova knjiga na hrvatskom jeziku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Knjiga je dio trilogije posvećene intimnom i obiteljskom životu koju još čine romani “Najbolje namjere” (1991.) i “Razgovori u četiri oka” (1996.). Roman “Rođeni u nedjelju” (1993.), čiji hrvatski prijevod potpisuje Željka Černok, otvara pitanja odnosa u obitelji, posebno relacije otac – sin, te smisla religije i suočavanja sa smrću.

Ingmar Bergman (1918.-2007.) jedan je od najvećih i najutjecajnijih redatelja modernog filma. Režirao je 62 filma, od kojih je većinu i napisao, te je režirao više od 170 kazališnih komada. Upravo zato što je književna djela često realizirao kao glasovite filmove odnosno kazališne predstave, njegov je spisateljski opus ostao donekle u sjeni, ističu iz Disputa.

Tako su romani “Fanny i Alexander” (1982.) i “Jesenja sonata” (1987.), pretočeni u filmove, ocijenjeni kao vrhunci filmske umjetnosti, dok su romaneskne “inačice”, premda hvaljene, ostvarile užu recepciju. Najviše uspjeha Bergman je imao s autobiografskim tekstovima “Laterna magica” (1987.) i “Moj život na filmu” (1994.), te posebno trilogijom dio koje je i roman “Rođeni u nedjelju”, koji Disput i Hrvatsko filološko društvo objavljuju mjesec dana prije umjetnikova rođendana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se ističe u najavi, riječ je o autobiografskom romanu genijalnog filmaša koji se tim djelom pokazuje ništa manje genijalnim romanopiscem. To je ujedno i prvi prijevod na hrvatski iz Bergmanova romanesknog opusa. Po knjizi je umjetnikov sin Daniel Bergman režirao istoimeni nagrađivani film.

Glavni lik romana je osmogodišnji dječak Pu, u kojemu je Bergman utjelovio sjećanja na vlastito djetinjstvo. Pu je dijete rođeno u nedjelju, te je prema pučkom vjerovanju obdaren posebnim moćima: imaginacijom, vidovitošću i sposobnošću da vidi duhove preminulih.

Kroz dječje oči upoznajemo cijelu galeriju likova, ali najveću će pozornost roman usmjeriti na dječakov odnos s nasilnim ocem, protestantskim pastorom. Napetost do punog izražaja dolazi u središnjoj fabularnoj epizodi u kojoj njih dvojica odlaze na izlet u obližnje mjesto u kojem pastor ima održati bogoslužje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zavidnom jezičnom ekonomijom i dojmljivom vizualnom snagom, Bergman nas uvodi u mitski svijet djeteta, u izuzetno snažnom romanu o odnosima u obitelji, opraštanju i prihvaćanju, začinjenom atmosferom koju dobro poznajemo iz njegovih filmova. Zaigran i mračan istovremeno, roman je to koji se ne zaboravlja”, poručuju iz Disputa.

U povodu stogodišnjice rođenja Ingmara Bergmana organizirana je međunarodna manifestacija “Bergmanova godina” (The Year of Bergman), kojom se svijet tijekom čitave 2018. prisjeća tog velikog umjetnika, i to kroz sve umjetničke forme u kojima je bio prisutan, kao filmaš, čovjek od kazališta i kao književnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.