Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove prema Stepinčevim propovijedima o sv. Josipu prema litanijama sv. Josipa. Tekstovi su obogaćeni citatima iz samih propovijedi, koje su objavljene u knjizi mons. Jurja Batelje Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa iz 2009. godine.
Nakon teksta uz zaziv Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!, Nadbiskupija donosi tekst koji tematizira litanijski zaziv Slavni porode Davidov, moli za nas!
U uvodu homilije uz zaziv Slavni porode Davidov, moli za nas! kardinal Alojzije Stepinac navodi kako je sveti Josip bio suprotnost svojih prethodnika iz Davidove loze, no njegovo je ime u povijesti spasenja sjaji puno jačim sjajem, nego imena njegovih predaka. „Sveti Josip, koji je od kraljevskoga potomka spao na siromašna radnika drvodjelca, koji je živio od mučnog rada svojih ruku, nepoznat svemu svijetu, taj Josip čašćen je danas po svem svijetu kako nije bio niti će ikada biti ikoji vladar svijeta, da i ne govorimo o onom što je najvažnije, o besmrtnoj slavi i sreći, koju uživa u nebu već dva tisućljeća i uživat će zauvijek“ (Batelja, 2009: 31).
Naš blaženik pojašnjava nam razlog isticanja kralja Davida i njegovih potomaka u Svetome pismu. „Zato jer je od njega po tijelu imao doći Otkupitelj svijeta Isus Krist. Toga obećanja Božjega bio je svjestan sav izraelski narod pa zato i viču onako oduševljeno Isusu, kad je na Cvjetnu nedjelju ulazio u Jeruzalem: „Hosana Sinu Davidovu!“ (Mt 21, 9)“ (Batelja, 2009: 31-32). No, bl. Alojzije Stepinac podsjeća kako su Davidovi potomci na brojne načine osramotili svoju lozu. Tako je, primjerice, Salomon nakupio veliko bogatstvo, imao mnoge žene te se okrenuo idolima.
„Kako divno blista u poredbi s njima sv. Josip; poput najskupocjenijeg dragog kamena! Doista, zaslužio je naziv koji mu pridijeva Crkva u litanijama: „Slavni porode Davidov!“ Josip, koji nije stanovao u sjajnoj kraljevskoj palači (…), koji nije sjedio na zlatnome prijestolju Salomonovu, nego na priprostoj drvenoj klupi svoje tesarske radionice. Josip, koji se nije hranio biranim jelima kralja Salomona, nego koji je otirao znoj sa čela da uzmogne žilavim radom priskrbiti što je trebalo Isusu i Mariji“ (Batelja, 2009: 34), navodi naš Blaženik.
Sv. Josip nije bio slavan u svijetu. Ondašnji vladari i veliki svećenici nisu znali za njega, čak ga ni njegovi susjedi u Nazaretu nisu smatrali pretjerano važnim. No, sv. Josip bio je slavan u Božjim očima. Bl. Alojzije Stepinac kao razloge navodi sljedeće: „nije kao u bogatstvu i sjaju mudri Salomon odvratio srce svoje od Gospoda Boga Izraelova, nego je i u siromaštvu vjerno ustrajao uz njega i njega jedino štovao i ljubio. Zato jer nije kao ludi Roboam navaljivao na druge nesnosne terete, nego je nastojao dati svakomu što je njegovo. Zato jer nije kao Amon ili Absalom počinjao bludnih opačina rodoskvrnuća, nego je ljiljan svoga djevičanstva sačuvao nezaprljan do kraja, čuvajući uz to kao vjeran i dobar sluga djevičanstvo Marijino, od Boga mu povjereno. Zato jer nije kao Joram ili ka Joas ubijao svoje dobročinitelje ili braću, nego je izlagao i svoj vlastiti život da spasi život djetetu Isusu, ugrožen od krvavog Heroda.
Zato jer nije kao Ozija prisvajao sebi svećeničke vlasti, makar je toliko godina provodio uz pravog velikog svećenika Isusa, nego je svim srcem štovao svećenike kao predstavnike Božje i vršio propise zakona kad bi dolazio u jeruzalemski hram na klanjanje Bogu Izraelovu. Zato jer nije kao bezbožni Ahaz tvrdokorno odbijao savjete i naloge Gospodnje, nego ih je nastojao odmah najsvjesnije ispuniti, makar ga to stajalo i velikih žrtava. Zato jer se nije krivo zaklinjao kao Saducija, odnosno vršio zakletvu, nego je riječ danu Gospodu Bogu Izraelovu, bilo kao muž Marijin, bilo kao zakonski otac Isusov, bilo kao glavar Svete Obitelji, najsavršenije držao“ (Batelja, 2009: 34-35).
Na kraju propovijedi bl. Alojzije Stepinac biranim riječima govori o sv. Josipu i opisuje ga kao čovjeka koji je „čistiji od anđela, življe vjere od Abrahama, strpljiviji od Joba, puniji pouzdanja od Judite, ponizniji od Ivana Krstitelja, revniji za Isusa od apostola Pavla, blaži od velikog sluge Božjega Mojsija, pravedniji i bogobojazniji od starca Simeona: jednom riječju veći u svakoj krjeposti od ikoga stvora osim Bogorodice. Eto slave Josipove kao potomka Davidova!“ (Batelja, 2009: 35). Naš Blaženik zaključuje svoju propovijedi riječima: „Kakva li mora biti slava njegova u nebu uz Isusa, koga je nekoć na zemlji na svojim rukama nosio i za njega skrbio! Uz Mariju, svoju prečistu zaručnicu, kojoj je tako vjeran bio!“ (Batelja, 2009: 36).
O knjizi Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa više možete pronaći na stranici Zagrebačke nadbiskupije.