Doktorica IT znanosti Dijana Vitas vratila se iz inozemstva u Hrvatsku i poručila: ‘Sretna sam’

Foto: Thinkstock

Dijana Vitas (32), doktorica informatičkih znanosti, jedna je od rijetkih domaćih IT stručnjakinja koja je odlučila odustati od uspješne karijere u Njemačkoj i vratiti se u Hrvatsku. Kako je ispričala, radila je tamo godinu dana, na projektu u sklopu njemačkog Sveučilišta Duisburg-Essen, razvijajući dron koji nadgleda zračne luke i shopping centre te služi za rano otkrivanje mogućeg terorističkog napada, piše novac.jutarnji.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njezin je zadatak bio napisati algoritam koji bi automatski otkrio ima li osoba na sebi skriveno oružje, opasan metal, tekućinu ili žice analizirajući snimku iz zraka. Bio je to projekt koji je oduvijek željela, koji je uključivao puno tvrtki iz IT industrije i konkretnu primjenu njezinog znanja. Kako kaže, želja za razvijanjem u IT sektoru, na koncu, ju je natjerala da napusti mjesto poslije-doktoranda na zagrebačkom FER-u, spakira kofere i odseli na sjever Njemačke, u Duisburg.

“Mislila sam, ako ostanem u Zagrebu, da ću raditi u nastavi i neću se moći posvetiti radu na projektima. A to je ono što mi se svidjelo u IT-ju, da se neka ideja praktično primijeni i da odmah možeš vidjeti rezultate svog rada. Voljela sam i predavati i raditi sa studentima, ali nakon pet godina, moram priznati da je postalo repetitivno”, podijelila je Vitas razloge odlaska u Njemačku. Djevojku koja je na FER-u doktorirala s 29 godina, na temi digitalne forenzike slike, Nijemci su pošto-poto htjeli zadržati.

“Moj mentor i suradnik na projektru bio je profesor Thomas Keiser. Od njega sam prvo dobila puno literature da uđem u to područje koje je iznimno kompleksno i pokušam pronaći neko rješenje za automatsku detekciju sumnjivih predmeta. Zatim je trebalo detaljno napisati projekt kojim bismo dobili financiranje. Projekt sam u godinu dana napisala i sve što je preostalo jest da potpišem ugovor sa sveučilištem koji bi me obvezao da tamo ostanem iduće tri godine”, kaže Vitas. Bio je to kraj 2016., ali ugovor nikad nije potpisala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne mogu se požaliti, sve je išlo dobro za mog boravka u Njemačkoj, imala sam stan u kampusu i prijateljske odnose s kolegama. Nijemci su izuzetno radišni i odgovorni. I stvarno su liberalni i bez predrasuda, ali znaju ponekad biti hladni i zatvoreni”, prepričava FER-ovka.

Već tokom doktorskog studija Dijana je provela oko godinu dana na Sveučilistu Cardiff u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je razvijala algoritme za detekciju izmjena na digitalnim slikama. Međutim, boravak u Njemačkoj, veli, na kraju se sveo na odbrojavanje dana do slobodnog vikenda kad se može vratiti u Hrvatsku i vidjeti obitelj i prijatelje u Zagrebu.

“Možda bih i ostala da nisam slučajno na jednoj konferenciji srela ekipu iz zagrebačkog ureda Visage Technologies. Bili su mi zanimljivi, mlada tvrtka koja se bavi računalnim vidom i obradom slike. Naime, razlog zašto je ostavila siguran i izazovan posao u Njemačkoj bilo je otvoreno radno mjesto razvojnog inženjera u hrvatsko-švedskoj kompaniji Visage Technologies. Tvrtka osnivača profesora Igora Pandžića, koja se bavi razvojem softvera za prepoznavanje, praćenje i analizu ljudskog lica, uspjela je u svibnju 2017. Dijanu povući u svoje redove u zagrebački ured koji okuplja 70 zaposlenika.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sretna sam sada privatno i poslovno. Radim u istom području obrade slike, ali sad na sustavu za detekciju vozila s primjenom u autonomnoj vožnji. Cilj projekta je razvoj kamere koje se mogu ugraditi na bilo koji automobil i imaju mogućnost detekcije vozila te, račnanja udaljenosti, pozicije te kretanja vozila s ciljem izbjegavanja sudara. Ponude za rad u inozemstvu i dalje stižu, ali mislim da ne bih više napuštala Hrvatsku. Novac mi nije presudan faktor. Najvažnije mi je da sam zadovoljna s onime što radim, da napredujem, učim i da uvijek imam neki novi izazov, napominje.”

Rad u području autonomnih vozila ispunjava njenu želju za rad na inovativnim tehnologijama, želju za stalnim učenjem te potrebu da svojim radom pridonese razvoju društva. Dijana je u kratko vrijeme napredovala na poziciju voditeljice tima za istraživanje i razvoj u tvrtki Visage, a zajedno s kolegama se još uvijek fokusira na znastveno-istraživački rad pa aktivno objavljuje članke u znastvenim časopisima.

Nepresušan optimizam i želja za znanjem mladu je informatičarku vodio još od ranog djetinjstva. Rođena je, naime, u Tovarniku, mjestu pored Vukovara gdje je završila prvi razred osnovne škole, a u Zagreb je s obitelji otišla tek kada je ratna situacija postala neizdrživa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi smo bili od onih obitelji koji su u Vukovaru ostali do zadnjeg trenutka jer su moji roditelji bili jako vezani za taj kraj i za svoju zemlju.”

To preseljenje iz Vukovara u Zagreb kada je imala osam godina, iako pod nesretnim okolnostima, odredilo je smjer njezinog života. Da je ostala u Tovarniku, veli, vjerojatno bi se bavila poljoprivredom kao i njezini roditelji, a na IT ne bi ni pomišljala. Računala i čari programiranja otkrila je u Zagrebu, ali tek kada je upisala gimnaziju

“Ljudima će to danas biti čudno, ali prvo sam računalo dobila u osmom razredu, prije toga nisam o njima ništa znala. Tek kad sam upisala gimnaziju shvatila sam da mi predmeti kao matematika, fizika, logika, informatika idu bolje nego ostalima, a gimnaziju sam završila kao učenica generacije. No u to sam vrijeme još uvijek mislila da ću upisati pravo”, prisjeća se. Ipak, promijenila je mišljenje u pravi čas kad joj je bratić koji je završio FER kazao da će posao informatičara biti tražen u budućnosti.

Upisala je FER, a skromno kaže da tituli doktora znanosti nikad nije stremila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Moram reći da u Hrvatskoj doktorat i nije baš isplativ. Puno je to godina truda, a poslodavac to na kraju ne cijeni previše. U Njemačkoj je doktorat ekvivalent šest godina iskustva, a naši poslodavci na to gledaju kao puno godina studiranja. Drago mi je da u Visageu to cijene”; zaključuje Vitas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.