Dokumenti prikupljeni u Yad Vashemu u Jeruzalemu, kao i svjedočanstva očevidaca aktivnosti o. Stefana Wyszynskog, otkrivaju da je on bio izravno uključen u pomaganje Židovima tijekom holokausta.
Tijekom II. svjetskog rata o. Stefan Wyszynski morao se skrivati od njemačkih okupatora. Između listopada 1941. i lipnja 1942. boravio je u Żułówu (Okrug Krasnystaw) u centru za pomoć slijepima, kojeg je vodio samostan Sestara franjevki iz Laskog. U to je vrijeme već bio uključen u pastoralnu brigu za ljude koji su boravili u Centru te za stanovnike okolnih sela, podučavajući potajno djecu i podupirući vojnike Domaće vojske (AK). U slobodno vrijeme pomagao je na farmi. Jadwiga Karwowska (rođena Zalewska), čiji su roditelji radili u Centru za pomoć, bila je svjedok pomoći koju je otac Wyszyński pružio tročlanoj židovskoj obitelji: ocu i njegovo dvoje djece, Gołdi (rođenoj 1928.) i Szmuleku (rođenom 1930.).
Godinama kasnije Karwowska se prisjeća: “O. Wyszynski stalno nam je dolazio, doslovno svake noći, a mi smo ih [židovsku obitelj] sakrivali na našem tavanu. Pomagao je mom ocu da postavi ljestve i vrati ih u vrt kako ne bi bilo tragova ičije prisutnosti na tavanu.” Sestre franjevke, svećenici i neki radnici u centru u Żułówu znali su da su Gołda i Szmulka bili Židovi, ali unatoč opasnosti odlučili su im pomoći.
Esther Grinberg (Morgenstern) otkriva druge, ranije nepoznate, činjenice o o. Stefanu Wyszyńskom. Intervju s njom čuva se u Yad Vashemu u Jeruzalemu (ref. O.3/V.T/862).
U svom svjedočanstvu spominje tragičnu povijest svoje obitelji. Rođena 1918. godine u Międzyrzecu Podlaskom, izgubila je roditelje, brata i sestru u holokaustu. Preživjela je zahvaljujući pomoći mnogih ljudi na mnogim mjestima, uključujući i nekima iz glavnog grada, gdje je stigla tijekom pobune u varšavskom getu 1943. Između ostalih, skrivala ju je i Grażyna Winiarska. U svojim memoarima dvaput spominje činjenicu da je otac Stefan Wyszyński, koji se u to vrijeme preselio iz Żułówa u Laski (blizu Varšave), bio dobro poznat jer je poticao vjernike u svojoj crkvi da pomognu onima koji su bježali od rata.
Kako je rekla Esther Grinberg, nije točno naveo kome treba pomoći, uglavnom iz sigurnosnih razloga, ali svi su znali da je mislio na Židove koji su u to vrijeme masivno bježali iz geta i tražili utočište na „arijevskoj“ strani.
Godinama kasnije otac Stefan Wyszyński postao je biskup Lublina i poljski primat. Uvijek je bio blizak s ljudima Laskog, koji su poznati po svojoj potpori za katoličko-židovski dijalog. Dokumenti i svjedočanstva pronađena nedavno u Yad Vashemu koja spominju pomoć koju je Židovima pružao mladi svećenik otkrivaju ranije nepoznatu stranu kardinala Wyszyńskog.
