U sklopu programa dvotjednih Dana sv. Marka Križevčanina i uz 20. obljetnicu svečeve kanonizacije u petak 11. rujna 2015. postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca dr. Juraj Batelja u križevačkoj je župnoj crkvi sv. Ane održao predavanje „Vjera – najljepši dar hrvatske duhovnosti u baštini sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca“.
Kako se predavanje dogodilo u vrijeme intenzivnih srpskih prigovara Stepinčevoj kanonizaciji i u danu kada je srpski predsjednik Tomislav Nikolić tim povodom u Vatikanu pohodio papu Franju, dr. Batelja je tijekom predavanja poručio: „Nema potrebe nikakvom skepticizmu. Stepinčeva kauza je završena i više nema nikakve revizije. Već duže vrijeme traje jedna oporba i mislim da je stvar Papine dobrote da želi razgovarati sa sugovornicima koji ne razumiju i ne čitaju stvari pa ponavljaju mitologiju. Papa ima plemenitu nakanu, sjesti s njima i suočiti se s činjenicama. On ne želi mijenjati kodifikaciju Katoličke Crkve, odnosno proglašenje svetim, ali želi razgovarati jer je osvjedočen u valjanost dokumenata koji govore u prilog Stepinčeve kanonizacije. Pa nemojte nasjedati novinima i glasilima koja postoje kako bi zarađivali novce, a ne da nas uistinu informiraju. Vjerujte svojim duhovnim pastirima, vjerujmo Svetome Ocu jer je kauza završena. Tu se više nema što reći. Čudo je potvrđeno! Ako se čudo dogodilo po Stepinčevu zagovoru, znači da je Bog na djelu, da je to Bog potvrdio. Pa nećemo u pitanje dovoditi Božju volju jer Nikolić ili netko drugi ima neke svoje planove. Mi rimokatolici poštujemo Svetoga Oca poštujemo kao vrhovnu glavu pa nije nam žao što je danas primio srpskog predsjednika.“
Dr. Batelja je pripovijedao da je nadbiskup Stepinac bio zaljubljen u Marka Križevčanina kao u duhovnu osobu. Ali ne samo u njega, već i u Nikolu Tavelića jer je u njima otkrio dvije najprepoznatljivije sastavnice hrvatske duhovnosti, a to su vjernost do groba Svetome Ocu i pobožnost Majci Božjoj.
Predstavio je 15 dokumenata kako bi pokazao što je Stepinac učinio za sv. Marka kojega je dizao na pijedestal željevši da tada kao blaženik bude uzor vjere hrvatskom narodu. Govorio je o Stepinčevoj okružnici o bl. Marku u povodu 30. obljetnice proglašenja blaženim, zatim o Stepinčevoj odluci da Katoličku akciju u hrvatskom narodu, u kojoj je 66 tisuća organiziranih katolika godišnje obavljalo duhovne vježbe, stavi pod patronat bl. Marka. Podsjetio je na Stepinčevu propovijed u prigodi proslave 30. obljetnice Markove beatifikacije, zatim o Stepinčevoj odluci 1935. da se u Zagrebu izgradi crkva u čast bl. Marka Križevčanina te da se u njoj postavi oltar hrvatskih svetaca i blaženika. Peti dokument koji je dr. Batelja predstavio pravila su duhovnika Katoličke akcije u Zagrebačkoj nadbiskupiji u kojima Stepinac traži zaštitu bl. Marka Križevčanina. Na predavanju se zatim čulo da je Stepinac na otvorenju nove župe bl. Marka 1935. u Zagrebu blaženika nazvao sjajnim primjerom žive vjere katoličke i neslomljive vjernosti Apostolskoj Crkvi. Okupljeni su čuli i dio iz nagovora pri oproštaju s apostolskim nuncijem kardinalom Pelegrinetijem u Zagrebu 1937. Tada je bl. Stepinac rekao nunciju: „Ako bi ikada ustrebalo umirati za Krista i Crkvu njegovu, učinit ćemo to po primjeru Marka Križevčanina.“ Dr. Batelja je zatim govorio o Stepinčevoj inicijativi u jugoslavenskom episkopatu i potpisivanju dokumenta da se Nikolu Tavelića i Marka Križevčanina proglasi svetima. „Po njegovu tadašnjem govoru može se zaključiti da se otada ništa u našoj zemlji nije promijenilo, ništa“ – istaknuo je dr. Batelja citiravši tadašnje Stepinčeve riječi: „Bl. Nikola Tavelić je iz južnih hrvatskih krajeva, a bl. Marko Križevčanin iz sjevernih. Prvi je borac protiv krivovjerja s istoka, a drugi borac protiv krivovjerja sa zapada. Pa je u ta dva naša mučenika simbolizirana sva borba hrvatskoga naroda za očuvanje katoličke vjere i vjernosti Katoličkoj Crkvi. Oni simboliziraju jedinstvo naroda, a ne podjelu na sjever – jug.“ Dr. Batelja je predstavio sadržaj okružnice za pripravu jubileja veza Hrvata sa Svetom Stolicom iz 1939., Stepinčevu propovijed pri blagoslovu kamena temeljca crkve bl. Marka u Zagrebu 1940., zatim Stepinčev nagovor u povodu 4. hrvatskoga socijalnog tjedna 1940., potom nagovor zagrebačkim katehetama 1941., okružnicu o pristupanju u ligu bl. Nikole Tavelića 1942., govor prigodom blagoslova nove župne crkve bl. Marka Križevčanina u Zagrebu te na kraju Stepinčevu propovijed 1944. u povodu Svjetskoga kongreganističkog dana kada je nadbiskup Stepinac podsjetio da je Marko Križevčanin bio član Marijine kongregacije.
Prije predavanja dr. Batelja je predvodio misno slavlje u kojem su koncelebrirali župnik župe sv. Ane Stjepan Soviček, mladomisnik Antun Faltak, a posluživao je đakon Marijo Brezak. Tijekom mise dr. Batelja je podsjetio na epitaf ispisan na Stepinčevu grobu u zagrebačkoj prvostolnici „Ljubiti pravdu, a mrziti nepravdu – to je moje načelo. U ljubavi prema hrvatskom narodu neću se dati ni od koga natkriliti“, naglasivši da je drugi dio toga natpisa bl. Stepinac izrekao 1936. baš u crkvi sv. Ane u Križevcima te je objasnio sve okolnosti toga Stepinčeva pohoda i tih tada izgovorenih riječi. Uoči mise koju je glazbeno animirao župni zbor, održan je kraći poetsko-glazbeni recital posvećen sv. Marku Križevčaninu u kojem su sudjelovale članice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ i Zbor mladih križevačkih župa „Crisinus“. Zahvalne je pozdrave uputio župnik Soviček, a kroz program je vodila predsjednica Udruge „Dr. Stjepan Kranjčić“ Tanja Baran podsjetivši da je predavanje dr. Batelje šesto u nizu svakogodišnjeg predavanja koje Udruga posvećuje sv. Marku Križevčaninu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa