Međunarodna manifestacija “Dani kršćanske kulture” trinaesti put zaredom održava se u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku od 1. do 11. travnja.
Ovogodišnji program manifestacije “Dani kršćanske kulture” obilježit će velik broj kulturno javnih događaja, sa 70 različitih programskih sadržaja, koncerata, izložbi, tribina, projekcija filmova, predstava, muzejskih programa, predstavljanja knjiga i nosača zvuka te oko 1000 sudionika programa.
Tom prigodom donosimo razgovor s dr. sc. Mirom Radaljem, ravnateljem međunarodne manifestacije.
Pred nama su 13. po redu Dani kršćanske kulture. Kako je sve započelo?
Dane kršćanske kulture pokrenuli smo 2005. godine potaknuti potrebom za takvim sadržajima koju smo kao djelatnici na kulturnom polju uočili. Krenuli smo tada s puno entuzijazma koji nas ni do danas nije napustio, a tijekom ovih godina taj smo žar uspjeli prenijeti i na brojne autore, umjetnike, suradnike pa i na cijele institucije u kulturi. Manifestacija je započela kao Verbumova, a s vremenom ona je to sve manje, mi smo tu dobrim dijelom moderatori, poticatelji, koordinatori, i to nam je drago. U suradnji s mnogima, pripremljen je i ovogodišnji program koji se od 1. do 11. travnja odvija u tri biskupije i više gradova, a uključuje sedamdeset programskih sadržaja s preko tisuću sudionika. Na osnovu iskustva prethodnih godina možemo procijeniti i očekujemo da će ovogodišnja manifestacija biti jedna od boljih. Nadamo se da će publika i sudionici doći na svoje, kako je bilo i svih ovih dvanaest godina iza nas.
Koji su ciljevi manifestacije?
Od početka smo željeli ukazati na bogatstvo tradicije koju baštinimo, utemeljenost hrvatske i europske kulture na kršćanskim korijenima. Zamislite kako bi naša civilizacija izgledala bez kršćanske kulture, bez mnogobrojnih djela likovne, glazbene umjetnosti, književnosti itd. koja su nadahnuta vjerom i vjerskim temama, zamislite svijet bez Michelangela, Dantea, Bacha itd. No, nismo željeli da sve ostane samo na tome. Cilj je uputiti i na suvremene autore, koji su se više nego rado odazvali i zajedno s nama u nakladnoj kući Verbum izgradili manifestaciju koja se svake godine željno iščekuje, sa sadržajima za koje su nam dvorane premalene. Jako nam je važno otvoriti prostor suvremenim autorima koji stvaraju nadahnuti kršćanskom vizijom svijeta i stvarnosti. Poticaj na stvaralaštvo suvremenih autora i izvođača koji se dogodio ovom manifestacijom posebno nas raduje.
Imaju li kulturni sadržaji svoju brojnu publiku ili je ona sve više ekskluzivna i pridržana samo za uži krug pa su joj zato dometi i utjecaj ograničeni?
Više smo nego zadovoljni odazivom autora i publike, a kako i ne bi bili kada je broj jednih i drugih iz godine u godinu u stalnom rastu. Što se tiče publike tu i nema velikog prostora za rast, dvorane su nam već pretijesne unatoč sve brojnijim sadržajima koji se često i preklapaju.
Takav izniman odaziv publike demantira uvriježeno mišljenje da su kulturni sadržaji izbor malobrojnih. Kršćanstvo je od samoga početka i podrazumijevalo i preobražavalo kulturu jer ono znači cjelovit svjetonazor. U svezi s tim Ivan Pavao II. je istaknuo: “Vjera koja ne postaje kultura nije u potpunosti prihvaćena, nije u cijelosti mišljena, nije vjerno življena.” Zato ova manifestacija nema za cilj kulturu radi sebe same, niti radi puke zabave publike. Vjerujemo da baš zbog svoje visoke razine zahtjevnosti koju smo od početka postavili ima takav odaziv publike i autora.
Je li žanrovska raznorodnost prednost ili nedostatak ove manifestacije?
Žanrovska raznorodnost bila je od prvoga dana naša posebnost, stoga je držimo velikom prednošću ove manifestacije. Jasno je da je teško držati visoku razinu na svim područjima. Nastojali smo sve objediniti i to se pokazalo zahtjevno, ali moguće.
Kako se baviti kulturom u ova teška vremena?
Kulturne politike su zadnjih desetljeća bile uglavnom palijativne, a nikada dovoljno proaktivne, strateške i vizionarske. Ili je možda bila riječ o strategijama koje su bile destruktivne, u suprotnosti sa svim onim što kršćanska kultura želi afirmirati i promovirati. To želimo mijenjati dajući svoj doprinos na kulturnom planu, makar je dodatna teškoća to raditi iz Splita. Kultura je hrvatski skriveni potencijal, i ona baštinska, ali i ova suvremena. Ovom manifestacijom, u suradnji s našim kolegama u dubrovačkoj i šibenskoj biskupiji, već godinama radimo na njezinoj reafirmaciji.
Zadnjega dana manifestacije dodjeljuje se i nagrada za izniman doprinos kršćanskoj kulturi. Tko je ovogodišnji dobitnik?
Od samoga početka u sklopu manifestacije dodjeljuje se godišnja nagrada „Andrija Buvina“ za izniman doprinos kršćanskoj kulturi. Nagrada je dobila ime po autoru vratnica katedrale sv. Dujma, remek-djelu hrvatske kulture. Dosadašnji dobitnici su bili velika imena hrvatske i svjetske kulture, od Michaela O’Briena prve godine održavanja manifestacije do Josipa Botterija prošle godine. Ovogodišnji dobitnik je dr. sc. Robin Harris, povjesničar i publicist.
I za kraj, što biste izdvojili i preporučili od ovogodišnjeg bogatog programa Dana kršćanske kulture?
Program ovogodišnje manifestacije potpuno je nov iako je rađen na prokušanim obrascima dugogodišnjeg iskustva. U tri južnohrvatske biskupije on uključuje oko 70 različitih sadržaja: filmova, koncerata, tribina, izložbi, tematskih putovanja, kazališnih predstava, predstavljanja knjiga. Program manifestacije privući će i ove godine, sigurni smo u to, iznimno velik broj posjetitelja. Želja nam je da, unatoč raznorodnim sadržajima, Dani djeluju kao cjelina, pa je teško izdvajati programske elemente i isticati ih ispred drugih, svi su odabrani i rađeni s puno ljubavi, truda i kompetencija. Možda je najbolje da vaši čitatelji, kojih to žele, posjete web stranicu www.danikrscanskekulture.info i da se jednostavnim ali detaljnim uvidom upoznaju s ovogodišnjim programom i njegovim autorima. I naravno, oni koji to mogu neka nam se pridruže, ulaz na sve sadržaje je slobodan, svi su dobrodošli.
Tekst se nastavlja ispod oglasa