Fenomen hrvatskih migracija: Predstavljen Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina

Zagreb, 21.10.2020. - Hrvatska matica iseljenika (HMI) i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar predstavili su Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina. Na fotografiji Leksikon. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

U Zagrebu je promovirano divot izdanje Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina u nazočnosti brojnih visokih uzvanika iz javnoga života Republike Hrvatske i hrvatskoga izvandomovinstva. Leksikon je ove godine izašao u sunakladništvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika, a naslovnica je rad uglednoga hrvatskog slikara iz Australije Charlesa Billicha. Izaslanik predsjednika Vlade RH gospodina Andreja Plenkovića na promociji bio je povjesničar Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH koji je ovaj projekt ocijenio prvorazrednim referentnim djelom naše kulture.

Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina koji, na 1096 stranica i s 3464 natuknica, opisuje fenomen hrvatskih migracija s naglaskom na one u protekla dva stoljeća, predstavljen je 21. listopada u multimedijalnoj dvorani Kluba Matis u Hrvatskoj matici iseljenika. O djelu koje predstavlja leksikografsku građu relevantnu za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, uključujući pokrete, organizacije, događaje i ljude iz 45 zemalja svijeta, okupljenima su govorili: ravnatelj Matice prof. Mijo Marić, ravnatelj Instituta Ivo Pilar dr.sc. Željko Holjevac, recenzent prof. dr. sc. Vladimir P. Goss, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić te urednici dr. sc. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak. Prisutnima se obratio i zamjenik državnog tajnika Zvonka Milasa i izaslanik hrvatskoga premijera Dario Magdić. Prigodni glazbeni program izvela je operna umjetnica Antonela Malis , a promociju je znalački i nadahnuto vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI. Broj uzvanika bio je ograničen u skladu s odlukom lokalnog stožera Civilne zaštite grada Zagreba. Predstavljanje se u realnom vremenu moglo pratiti na Facebook stranici Hrvatske matice iseljenika.

Matičin je ravnatelj Mijo Marić, među inim, naglasio kako predstavljani Leksikon nastoji sažeti ljudsko znanje o hrvatskome iseljeništvu među korice jednog kompedija. Na sistematizaciji građe Leksikona radilo se godinama – razumljivo, radi neistraženosti kako manjinske tematike tako i iseljeničke problematike hrvatskoga naroda, dodao je. Urednički dvojac Šakić-Dobrovšak upravljao je sa stotinjak mlađih suradnika iz desetak vodećih hrvatskih baštinskih ustanova, među kojima su i Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba te vodeće iseljeničke organizacije iz 45 zemalja sa svih kontinenata.

Ideja o pokretanju ovog nakladničkog pothvata, kako stoji u uvodu Leksikona, pripisana je predsjednici Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika i saborskoj zastupnici Zdenki Babić Petričević, koju su podržali članovi Matičina UO književnik Hrvoje Hitrec i povjesničar, dr. Ljubomir Antić (2007.). Najkraće rečeno, Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina je svjedočanstvo o hrvatskim postignućima od Sjevernog do Južnoga pola. Posrijedi je pravo leksikografsko blago nacionalnoga tipa u kojem je pozornost uredništva pridana isključivo građi relevantnoj za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, kazao je ravnatelj Marić.

Objavljivanje i tiskanje knjige koja hrvatskoj čitateljskoj publici u našoj matičnoj državi predstavlja povijest, književnost, kulturu i umjetnost Hrvata izvan granica Hrvatske uvijek je radostan događaj za pripadnike tih hrvatskih zajednica, jer je to znak da nas Hrvatska nije zaboravila i da još uvijek ima pojedinaca i ustanova koji vode brigu o svojim sunarodnjacima koji su tijekom povijesti bili prisiljeni iz raznih razloga napustiti svoje rodne krajeve, ali su i u novoj sredini ostali privrženi jeziku i kulturi svojih dalekih predaka. Veliki pothvat Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika predstavlja uistinu veliku radost za spomenute hrvatske zajednice širom svijeta, riječi su koji je skupu uputio nenazočni recenzent dr. sc. Dinko Šokčević iz Budimpešte, a pročitao politolog Željko Rupić iz Hrvatske matice iseljenika.

Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, po riječima prof. dr. sc. Vladimira P. Gossa, rječnički je popis pojedinaca, skupina, ostvarenja, karakteristika hrvatskih ljudi trajno izvan njihovih domovina, RH i RBiH, odnosno onih koji se makar djelomično ili privremeno identificiraju s nekim izvanhrvatskim domicilom. Ideološki je ujednačen i bez političkih predznaka. Za zemlju s razmjerno vrlo velikim iseljeništvom, ovaj leksikon proširuje znanje i značaj hrvatskog naroda kao globalnog fenomena za barem jednu trećinu. Veliki je korak prema stvaranju identiteta Globalne Hrvatske i važno sredstvo zbližavanja svih ljudi hrvatskog podrijetla u svijetu. Nadalje, Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina je naša vrhunska legitimacija pred svijetom, poviješću i nama samima, usttvrdio je recenzent Goss.

Leksikon je ove godine izašao u sunakladništvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika, a naslovnica je rad uglednoga hrvatskog slikara iz Australije Charlesa Billicha.

Raspon obrađenih pojmova tematski obuhvaća multidisciplinarna područja povijesti i sociologije, jezikoslovlja i kulturne antropologije, humane geografije i etnografskih obilježja hrvatskih migranata, umjetničko stvaralaštvo i znanstvena postignuća, nakladništvu u dijaspori i hrvatskoj nastavi u inozemstvu i dr. Stotinjak domaćih i inozemnih stručnjaka saželo je makropedijske natuknice globalne hrvatske iseljeničke dionice. Uz njih, u leksikon su uvrštene i mikropedijske natuknice, a najbrojnije su biografije istaknutih pojedinaca, umjetnika i znanstvenika. Pažljivi će se čitatelj, među inima, susresti i s radnicima na privremenom radu u inozemstvu, pečalbarima, prekooceanskim iseljenicima, manjincima u europskome susjedstvu, disidentima, egzilantima, pustolovima i onima zahvaćeni suvremenom mobilnošću.

Nakladnički tim sastavio je širi abecedarij elektroničke baze leksikografskih znanja utemeljen na istraživanjima na području migracija građana hrvatskih korijena, a njihov je pionirski rad čitateljskoj javnosti dostupan u mrežnom izdanju od 2015., dok tiskano izdanje izlazi uoči sedamdesete obljetnice uspješnoga djelovanja Hrvatske matice iseljenika i tridesete obljetnice Instituta Ivo Pilar.

Na povijesnim tragovima i Domovinskome ratu potkraj XX. stoljeća ostvarena je i hrvatska državna samostalnost, pa su stoga spoznaje o iseljenoj Hrvatskoj i hrvatskim manjinama u suvremenim okolnostima nezaobilazna sastavnica hrvatskoga globalnog i europskog identiteta. Nadalje, u svim procesima koji su prethodili ostvarenju osamostaljenja sudjelovali su i hrvatski iseljenici.

Nakon što je za potrebe projekta izrađen abecedarij natuknica, stručnjaci i znanstvenici Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Instituta Ivo Pilar osmislili su bazu podataka. Trenutačno baza Leksikona sadrži 12 783 natuknice, no taj će se broj prikupljanjem informacija i spoznaja kontinuirano dopunjavati novima. Više od 2900 natuknica odnosi se na manjinske skupine, 9000 na iseljeništvo, a ostale na pojmove, mjesta i događaje. Valja reći da će se svi podaci iz baze u budućnosti moći koristiti za izradu Enciklopedije hrvatskoga iseljeništva i manjina ili zasebnih leksikona (npr. Leksikon Hrvata u Sjedinjenim Američkim Državama, Leksikon Hrvata u Mađarskoj, Leksikon gradišćanskih Hrvata i dr.) i za daljnja istraživanja, kazala je urednica Dobrovšak.

U gotovo desetogodišnjem procesu od početka rada na Leksikonu do danas sudjelovale su mnogobrojne institucije i pojedinci. Očekivano je u bazi pohranjeno mnogo više natuknica nego što sadrži tiskano izdanje, što dakako svjedoči i o velikom broju neusustavljenih i još uvijek relativno nepoznatih spoznaja o iseljenoj Hrvatskoj i hrvatskim manjinama, dodala je urednica Dobrovšak.

Svečanosti predstavljanja ovoga enciklopedijskoga prvijenaca, čija naklada tiskanog izdanja je iz razumljivih razloga ograničena, uz spomenute, nazočili su i veleposlanica RH u Argentini Duška Paravić, predsjednica Saborskog odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić i Zdravko Gavran iz MVEP, izaslanica ministrice kulture RH Anja Jelavić, predsjednik UV HMI Milan Kovač i njegov član Hrvoje Hitrec, Croatiana Orešković i dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, prof. dr. sc. Željko Tanjić rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, akademik Ante Markotić, Predsjednik Udruge Prsten Pavo Zubak, dr. Marin Sopta, dr. Božo Skoko, Tuga Tarle, Drago Šaravanja, Ivana Bačić Serdarević, Darko (Teodoro) Mažuranić, Ruža Studer-Babić, Jadranka Vincek, Kristijan Jusić, Marijan Lipovac i dr.

Uz zahvalu svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovog izdavačkog pothvata, pojedincima i institucijama, iseljeničkim udrugama i katoličkim misijama, a posebno urednicima, ravnatelju Holjevcu i voditelju projekta Šakiću i zajedničkom timu koji je vrijedno godinama radio na Leksikonu, ravnatelj Marić je darovao bukete cvijeća Ljiljani Dobrovšak i Vesni Kukavici.

Konzultantski tim na projektu čine doktori Ivan Čizmić, Ivan Rogić i Marin Sopta. Voditelji pojedinih dionica su brojni renomirani suradnici iz zemlje i inozemstva. Hrvatske manjine u susjednim zemljama i hrvatsko iseljeništvo obrađivala je Ljiljana Dobrovšak s posebnim naglaskom na sintetskim makropedijskim natuknicama, dok su Hrvati u Sjedinjenim Američkim Državama bili u fokusu dvojca Danijel Vojak – Filip Tomić; Hrvati u Australiji i Novom Zelandu bili su predmet interesa Ivana Hrstića; Hrvati u Kanadi bili su u fokusu Filipa Majetića; Hrvati u Južnoj Americi ključna su tema Ivane Žebec Šilj; Hrvati u Njemačkoj u središtu su pozornosti Aleksandre Brnetić; Hrvate u Austriji obradio je Ivan Brlić; Hrvati u Francuskoj bili su u fokusu Mauricija Frke Petešića, a Hrvatima u Norveškoj bavio se u ovom izdanju Ivan Poljac. Stalni suradnici Leksikona bili su Ivana Andrić Penava, Željko Brguljan, Đuro Franković, Eduard Hemar, Vesna Kukavica, Teodoro Darko Mažuranić i Jakov Žižić. Stručni suradnici bili su Slaven Kale i Neven Bošnjaković. Suradnici i autori natuknica su: Ivana Andrić Penava, Petar Antunović, Mario Bara, fra Josip Bebić, Nikola Benčić, Ivana Bendra, Marin Beroš, Saša Bodulica, Neven Bošnjaković, Željko Brguljan, Ivan Brlić, Aleksandra Brnetić, Lovorka Čoralić, Jasna Ćurković Nimac, Ljiljana Dobrovšak, Vlatka Dugački, Tomislav Đurasović, Bruna Esih (voditeljica dionice Iseljeništvo do 1. 5. 2011.), pok. Đuro Franković, Mauricij Frka Petešić, Marko Fuček, Mislav Gabelica, Sabina Galeković, Darjan Godić, Branimir Grabić, Marko Grabić, Zlatko Hasanbegović, Eduard Hemar, Željko Holjevac, Ivan Hrstić, Josip Humjan, Šime Ivanjko, Jadran Jeić, Leo Juko, Ana Jura (Zujić), Slaven Kale, Maja Katušić, Stipe Kljajić, Blaženka Krajina, Silva Kramer, Jasenka Kranjčević,Vesna Kukavica, Boris Kukić, Koraljka Kuzman Šlogar, Josef Lawitschka (Jevišovka, 31. 1. 1933. – Beč, 31. 3. 2020.), Vlatka Leskovec (Tomić), Marijan Lipovac, Maja Lozo, Vanja Lukić, Petar Macut, Filip Majetić, Castilia Manea Grgin, Teodoro Darko Mažuranić, Ivana Mudronja, Dragan Nimac, Tihomir Nuić, Marko Orlić, Marija Pandžić, Petra Platužić, Ivan Poljac, Tamara Prevendar, fra Marko Prpa, Ivana Rukavina, Eva Salopek, Zdravko Sančević, Mario Spadanuda, Melita Suljanović, Marija Šerić, Martina Šestić, Dinko Šokčević, Christian Šprljan, Ilija Šutalo, Ivan Tepeš, Filip Tomić, pok. Snježana Trojčanec, Ivo Turk, Danijel Vojak, vlč. Marko Zadravec, Radoslav Zaradić, Domagoj Zovak, Mateo Žanić, Ivana Žebec Šilj, Jakov Žižić i Zlatko Žužić. Recenzenti tiskanog izdanja su prof. dr. sc. Vladimir P. Goss i prof. dr. sc. Ivan Rogić. Leksikografski savjetnici i redaktori nagrađivani su stručnjaci Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Vlatka Dugački i Krešimir Regan.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr