Dubrovnik slavi Festu sv. Vlaha: Euharistijsko slavlje predvodio vrhbosanski nadbiskup Vukšić

vlaha
Montaža: Narod.hr, izvor: Narod.hr

Svečanim euharistijskim slavljem jutros je proslavljen blagdan sv. Vlaha u Dubrovniku. Pontifikalno euharistijsko slavlje predvodio je i vrhbosanski nadbiskup i metropolita mons. Tomo Vukšić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Darove su tijekom euharistijskog slavlja na oltar prinijeli i supružnici s dvoje djece od kojih je jedno s downovim sindromom.

Nakon euharistijskog slavlja uslijedila je tradicionalna procesija Gradom s moćima sv. Vlaha i drugih svetaca. Pod nebnicom se tradicionalno nosi relikvija Isusove pelenice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Homilija vrhbosanskog nadbiskupa mons. Tome Vukšića za blagdan sv. Vlaha

Okupili smo se na blagdan svetoga Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika i cijele Dubrovačke biskupije, da svemogućemu i milosrdnom Bogu, po ovom Božjem miljeniku, zagovorniku zdravlja ljudskih tijela i uzoru njihovih duša, svojim hodočašćem i Euharistijskim slavljem preporučimo Grad i ovaj dio Crkve Kristove, koji se diče njegovom zaštitom. Molimo za sve vjernike ove biskupije, za njihovu sadašnjost i njihovu budućnost, za sve njihove potrebe, nade i želje, za zdravlje njihovih tijela i čistoću njihovih duša i savjesti. Molimo jednako, i s istim nakanama, također za svakoga drugoga čovjeka, kao i za sve koji im u velikom broju dohode u pohode da ovdje dušu nahrane kulturom, da oko obraduju ljepotom i tijelo da odmore.

Dohodismo vam, poštovani i dragi gospari i gospòđe, danas evo i mi s raznih strana, da molimo Božji blagoslov i pomoć kako bismo, po zagovoru vašega zaštitnika, svatko na svom putu života mogli nasljedovati primjer Božjega svjedoka svetoga Vlaha te postojano ispovijedati kršćansku vjeru i u pogiblima uvijek osjećati njegovu zaštitu. Upravo tako smo sami sebi zaželjeli u prvoj molitvi današnjeg Euharistijskog slavlja u kojoj je blaženi Vlaho, upravo zato što je bio svjedok za Krista i uzoran sluga braći i sestrama u potrebi, nazvan „divnim u podnašanju muka i u liječenju nemoći drugih“.

Pokušajmo stoga u nastavku ponizno razmišljati, na koji način je primjer svetoga Vlaha u ovo vrijeme poučan glede naše želje: Nasljedovati primjer Božjega svjedoka te postojano ispovijedati kršćansku vjeru i u pogiblima uvijek osjećati njegovu zaštitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I.

Divan je, dakle, bio blaženi Vlaho u svjedočenju za Krista i u služenju braći i sestrama koje mu je Crkva povjerila. Uzoran je bio u služenju i trpljenju. Primjeran je bio u brizi za druge i za nasljedovati je njegova ustrajna vjernost Kristu. Sličan je bio Kristu u vršenju volje Božje sve do smrti, smrti na bodljama češlja od željeza. Muke koje je podnio i služba koju je obnašao za njega su bile mjesto, prigoda i način očitovanja postojanosti Kristova svjedoka. Njegova duša pravednika zato je u rukama Božjim i više je se ne dotiče muka nikakva, jer pravednici Božji nikada ne umiru.

I kao što veli starozavjetna Knjiga mudrosti u odlomku koji nam je naviješten, naspram toj istini o pravednicima, jedino „očima se bezbožničkim čini da oni umiru i njihov odlazak s ovog svijeta kao nesreća; i to što nas napuštaju kao propast, ali oni su u miru. Ako su, u očima ljudskim, bili kažnjeni, nada im je puna besmrtnosti. Za malo muke zadobili su dobra velika jer Bog ih je stavio na kušnju i našao da su ga dostojni” (Mudr 3, 2 – 5).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ pravednik u Knjizi mudrosti drugo je ime za onoga koji se, upravo po svojoj vjeri u Boga, razlikuje od čovjeka što svoja uvjerenja i život ravna bez Boga. A ključ i svrha vjernikova vijeka, njegova ponašanja na zemlji i odnosa prema drugim ljudima je budući život i želja zauvijek biti u ruci Božjoj, tamo gdje ga ne može više dotaknuti muka nikakva. Dapače, pravednik već za ovoga života, usprkos progonima i kušnjama kojima je izložen, i usred njih, zna da uživa Božji blagoslov jer su i teške situacije za njega providnosna sredstva za jačanje kreposti, za duhovni rast, te prilika za svjedočenje i naviještanje drugima, za skupljanje zasluga radi dobivanja vječne slave.

II.

Pisac Poslanice Hebrejima kaže: „Postojanosti vam uistinu treba da biste, vršeći volju Božju, zadobili obećano“ (Heb 10, 36). I posebice mučenici svjedoče da iz postojanosti u vjeri raste i hrani se vjernost u nasljedovanju te misionarsko naviještanje i svjedočenje. Zato je talent duhovne postojanosti u životu općenito, a u vjeri osobito, velik blagoslov jer se njome nadvladaju kušnje i izazovi.

Sveti Vlaho je bio postojan svjedok Kristov. Nasilno mu je oduzet život samo zato što je bio vjeran volji Božjoj i svojoj savjesti. Stoga, dok mu se utječemo i dok molimo da, po zagovoru kršćanskih mučenika, prestane svaki progon i da se posvuda poštuje čovjekovo dostojanstvo, da se osigura sloboda izbora vjere i njezina javnog ispovijedanja, ne smijemo zaboraviti nikoga od ljudi koji, dok mu ovdje u slobodi slavimo, bilo gdje u svijetu, trpe zbog svojih uvjerenja ili vjere koju ispovijedaju. Oni su svi naša braća i sestre i za njih molimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo primjera radi, prema podacima, koji su objavljeni prije dva tjedna (18. siječnja, World Watch List 2023, Open Doors), tijekom 2022. godine u svijetu je zbog njihove vjere bilo progonjeno čak 360 milijuna kršćana. Odnosno, svaki sedmi kršćanin bio je izložen nekom obliku fizičkoga progona ili diskriminacije zbog vlastite vjere, a brojni su bili ubijeni.

Na ovaj svečani i Bogu dragi dan, po zagovoru svetoga Vlaha, zazivamo prestanak svih progona i stradanja i, dok molimo za sve koji trpe, sjećamo se riječi pape Franje (20. lipnja 2020.): „Toliki su kršćani progonjeni također danas u cijelom svijetu. Ako trpe za Evanđelje i s ljubavlju, oni su mučenici naših dana i možemo sa sigurnošću reći da su brojniji od mučenika prvih vremena. Toliki mučenici samo zato što su kršćani. Tim svojim jučerašnjim i današnjim učenicima, koji podnose progon, – nastavlja Papa i citira upravo današnje evanđelje (Mt 10, 28) – Isus preporučuje: ‚Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a duše ne mogu ubiti.‘ (…) Ništa, ustvari, oni ne mogu protiv duše, to jest protiv zajedništva s Bogom. Nju nitko ne može oduzeti učenicima jer je dar Božji. Jedini strah koji učenik treba imati jest onaj da izgubi ovaj Božji dar odričući se da živi prema Evanđelju i uzrokujući tako moralnu smrt koja je plod grijeha.“

III.

Vjera, koju je kršćanin prihvatio i koju ispovijeda, nije lišena otpora ni na razini osobnih slabosti pa kršćanin živi vjeru u trajnoj napetosti između ispovijedanja i ugroze. Zato on, dok vjeruje, ponizno ispovijeda slabosti i uvijek moli za ustrajnost, koja je oznaka svetaca pa su njihovi primjeri također u tomu vrlo poučni.

Postojanost je luka spasa pred izazovima koji dolaze izvana i koji često ne ovise o nama. Točno onako kako veli sveti tekst, i kad su javno izvrgnuti porugama i nevoljama, postojani su zajedničari svetih s kojima se prije njih tako postupalo. Oni u vidu toga zajedništva sa svetima, s radošću ustrajavaju u postojanoj vjeri također kad otimaju njihova dobra, a heroji vjere čak i kad im oduzimaju ovozemaljski život, jer znaju da će imati bolji i trajan posjed (usp. Heb 10, 33 – 34).

Postojanost je također ustuk i pred slabostima koje dolaze iz čovjekove nutrine. S njom kršćanin, vođen željom za tim boljim i trajnim posjedom u vječnosti, odgovorno živi u svom vremenu. I dok je na ovomu svijetu, poučen primjerima svetaca, duboko je svjestan prolaznosti ovoga života i postojano zna: „Što je bilo, prošlo je veće, / što ima biti, još nije toga, / a što je sada, za čas neće / od prošastja ostat svoga: / na hipu se brijeme vrti, / jedan hip je sve do smrti“ (Gundulić, Suze sina razmetnoga).

Riječima istoga Pjesnika pridružuje se i sveti Vlaho te nam danas poručuje i želi da upamtimo također: „Tko se rodi svak umrije, / i bî, kao ti, prije tebe; / da, kao njemu, i tebi je / mrtvu biti od potrebe, / da za tobom rode opeta / novi narod, nova ljeta.“

I još jedna pouka! Sveci, koji već uživaju bolji i trajan posjed u vječnosti, a među njima i sveti Vlaho, poštivali su vrijednost dobara ovoga svijeta. Njima su se i sami služili ali su – da još jednom posudimo stihove Pjesnika ovoga grada – imali pamet hitru i znali: „Sve je što svijet gleda i dvori / na ognju vosak, dim na vitru, / snijeg na suncu, san o zori, / trenutje oka, strila iz luka / kojem potegne snažna ruka.“ (Gundulić, Suze sina razmetnoga)

I na kraju, po zagovoru kršćanskih mučenika, neka nam Gospodin pomogne nasljedovati primjer Božjega svjedoka svetoga Vlaha, usvojiti i primijeniti njegov nauk, nasljedovati njegov primjer te postojano ispovijedati kršćansku vjeru. Po Kristu Gospodinu našemu.

Puštanjem golubica ispred crkve sv. Vlaha i podizanjem barjaka sv. Vlaha na standal uz njegovu himnu jučer je otvorena  1051. Festa svetog Vlaha.

Limena glazba Dubrovnik dopratila je gradske barjake do crkve, uz pratnju festanjula kapetana Vlaha Miličevića i obrtnika Mata Konsua, gdje se okupio brojni puk, a na skalama i članovi Bratstva festanjula, svećenici i biskupi.

Ceremonija je počela čitanjem Lausa, koju su građani pozdravili aplauzom, javlja Dubrovniknet.hr.

„U ime Presvetoga Trojstva, Oca, Sina i Duha Svetoga. U ime slavne djevice Marije. U ime slavnoga Svetoga Vlaha, našega parca. U ime svijeh svetaca i svetica na nebesima. Život, pobjeda, mir i obilje ovomu našemu drevnom Gradu i zemlji dubrovačkoj, da ih Bog sačuva i uzdrži na mnoga ljeta po moru i na kopnu. Živio Sveti Vlaho !“

Biskup je zatim pozdravio sve okupljene izaslanike Vlade, Sabora, diplomacije, čelnike gradske i županijske, veleposlanike i sve goste Grada, kao i sve pomorce, festanjule, obitelji, posebno obitelji s djecom s posebnim potrebama, osobe s invaliditetom, branitelje…

Biskup podsjetio je na 1000 obljetnicu benediktinskog samostana na Lokrumu
“Čestitam svima Dan Grada i čestitam našim laureatima”, kazao je biskup te nastavio pozdravljati biskupe koji su stigli na dubrovačku Festu, ali i rektora crkve sv. Vlaha te sve pripadnike crkve te srpske pravoslavne crkve i islamske zajednice.

Biskup je naglasio kako je tkanje života, satkano od dobra i zla pokazuje kako smo potrebiti Boga, ali i jedni drugih, bez čega nema života. Podsjetio je kako se istinski život ostvaruje u ljubavi, koja je Bog, a koja proizvodi mir. Pozvao je na molitvu. Podsjetio je na 1000 obljetnicu benediktinskog samostana na Lokrumu, koja se obilježava ove godine, kao i na 400 godišnjicu objavljivanja O trgovini i o savršenom trgovcu Benedikta Kotruljevića, 20 obljetnice dolaska pape Ivana Pavla II u Dubrovnik. Pozvao je na otvorenost, prihvaćanje drugih i drugačijih, na ljubav i na mir.

“Čuje sveti Vlaho naš molitve naše glas. Dubrovnik čuvaj svoj, čuvaj sve nas. Živio sv Vlaho!” završio je pozdravni govor biskup.

Pomorci poslali telegrame čestitke

Pomorci s broda Atlantske plovidbe Miho Pracat, Zagreb, Sv Vlaho, Libertas i Držić poslali su telegrame čestitke. Dubrovački pomorci čestitali su sa svih kontinenata i mora svijeta od Australije, Južne Afrike, Meksika, Tihog oceana, Argentine…

Telegrame je pročitao rektor crkve sv. Vlaha Ivica Pervan. Nastavio je s čestitkama biskupa iz cijele Hrvatske i BiH, svećenika, obitelji, ministara, župana, gradonačelnika hrvatskih, talijanskih, španjolskih i francuskih gradova. Čestitalo je Gradu Festu i Društvo Dubrovčana u Zagrebu, Dubrovčani iz Rijeke, iz Rima, New Yorka, Marseia, Austrije, Bavarske, Belgije, Berlina, Londona, Kostarike, Kanade, Kalifornije…

Dubrovčani su aplauzom pozdravili čestitare. Djevojke i mladiću u narodnim nošnjama prišli su s darovima skalinima sv. Vlaha, a biskup je blagoslovio plodove zemlje: kruh, vino, voće, ulje i svijeće. A zatim je pustio dvije bijele golubice koje su poletjele prema Pilama.

Festanjuli Miličević i Konsuo, uz himnu svetoga Vlaha u izvedbi Katedralnog zbora i Gradske glazbe, podigli su na standal Vlahov barjak čime je otvorena 1051. Festa, a onda su se začuli trombunjeri i gradska zvona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.