U povodu 80. godišnjice od praizvedbe, u ponedjeljak, 2. studenog, održana je svečana izvedba opere ‘Ero s onoga svijeta’ Jakova Gotovca pod ravnanjem maestra Nikše Bareze u režiji Krešimira Dolenčića. Praizvedba ovog kultnog djela održana je 2. studenog 1935. U ulozi Gazde Marka nastupio je Siniša Štork, u ulozi Dome Dubravka Šeparović Mušović, u ulozi Đule Tamara Franetović Felbinger, u ulozi Miće (Ere) Miljenko Đuran, a u ulozi Mlinara Sime Ljubomir Puškarić.
‘Slaveći osamdeseti rođendan opere ‘Ero s onoga svijeta’, slavimo postojanost jedne od naših najboljih opera koja je praizvedena u našem teatru, a potom izvođena na oko osamdeset europskih pozornica. ‘Ero’ je tako tijekom proteklih desetljeća proslavio naš teatar i našu kulturu svjedočeći o autentičnim vrijednostima kazališnog govora koji s lakoćom prelazi ne samo geografske granice. Izvođen do sada čak 686 puta, ‘Ero’ će tako uskoro proslaviti još jednu obljetnicu,’ izjavila je Dubravka Vrgoč, intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu povodom svečanog obilježavanja 80. obljetnice spomenute opere.
Od 1935. godine ne silazi s repertoara svih nacionalnih kazališnih kuća
Jakov Gotovac pripada najvažnijim hrvatskim skladateljima 20. stoljeća. Originalan u izričaju, odlično poznajući opernu scenu i zborsko stvaralaštvo, kao veliki melodičar tijekom cjelokupnoga stvaralaštva je zadržao umjetničko uvjerenje o pravu na vlastiti glazbeni jezik. Njegovo najuspješnije i najpopularnije djelo, opera Ero s onoga svijeta, već davno je ubrojena među najuspjelije slavenske komične opere, a od praizvedbe u Hrvatskome narodnom kazalištu 1935. gotovo ne silazi s repertoara svih nacionalnih kazališnih kuća.
Uskoro sedamstota izvedba samo u zagrebačkoj Operi, svjedoči o zanimljivosti djela koje u kontinuitetu potvrđuje svoju vrijednost, stvorivši trajan i uzajaman odnos s publikom i stručnim ocjenjivačima u zemlji ali i svijetu. Naime, Gotovac je gotovo jedini hrvatski skladatelj koji je uz sjajne uspjehe u domovini, ostvario i bogata priznanja u mnogim gradovima Europe, ali i izvan našega kontinenta.
Ero s onoga svijeta je u inozemstvu izveden na više od sto opernih pozornica, dok je libreto preveden na desetak jezika. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere koji prenosi melodije, ritmove, pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojena. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku, u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića, prepunog duhovitih i domišljatih stihova.
Oda pučkom načinu života
Skladatelj i librettist, tražeći duh i stil pučkih pripovijedaka, pronašli su odličnu glazbenu i tekstualnu formula za Eru u folkloru određenih južnoslavenskih skupina. Držim da taj narodni izraz koji se pojavljuje u mojoj glazbi, biološki, iskonski nosim u sebi… Povremeno sam uzimao kakvu temu iz nekih zbirki, ali sam komponirao u narodnom duhu, iz vlastitoga ja, tako je Gotovac objasnio podrijetlo narodnog duha u svojim djelima.
Glavni lik opera Ero s onoga svijeta, pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava u susjednom selu pronaći djevojku kojom bi se oženio, na majčin savjet, prikazuje se kao siromah. Predstavlja se kao Ero, s onoga svijeta, i želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Uvjerivši mnoge kako je on Ero, za svakoga ima poneku priču s onoga svijeta. Iako je mnoge prevario, na kraju mu sve oproste i on dobije djevojku koju ljubi.
Efektan baletni finale opere, furioznog tempa, koji se često izvodi i izvan operne strukture, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojemu glazba prožeta etosom dalmatinskog zaleđa dolazi u prvi plan. Do posljednje inscenacije 2003. u režiji Krešimira Dolenčića, Ero je doživio 12 premijernih izvedbi, a u njima su sudjelovale generacije ponajboljih zagrebačkih opernih i baletnih solista i ansambala.