Na kutinskom groblju od 1871. do 1942. godine u zemljišnim je knjigama bilo upisano grobno polje u vlasništvu Izraelične bogoslovne općine u Kutini. Na ostatcima pojedinih spomenika, u ponedjeljak 24. travnja Židovska zajednica Bet Israel iz Zagreba sa više od pedesetak svojih članova održala je ovogodišnju komemoraciju u spomen na Židove stradale u holokaustu Drugoga svjetskoga rata, poznatu pod Jom Hašoa ve Hagvura – Dana sjećanja na Holokaust i junaštvo.
Tragedija nije zaobišla i kutinske Židove, stradale uglavnom u jasenovačkom logoru. Kutinčani, ali komemoraciji nazočni i izaslanici Vlade i Sabora RH, državnih institucija i predstavnici više stranih veleposlanstava Izraela, SAD-a, Mađarske, dostojanstvenim su skupom iskazali poštovanje žrtvama. Položeni su vijenci i od učenika kutinskih osnovnih škola zapaljeno šest svijeća (simbolično za šest milijuna stradalih Židova). U ime grada domaćina emotivno poruku je izrekao gradonačelnik Andrija Rudić.
Posebno je naglasio da se zločini te vrste mržnje, aktualizirajući i svježu tragediju Domovinskoga rata – nikada više ne ponove. Zahvalio je i Kutinčanima koji su u teškim ratnim okolnostima spašavajući svoje sugrađane u ljudskom smislu – spašavali čitavi svijet.
Trenutci odavanja počasti bili su prigoda da se tekstom povjesničarke Ljiljane Dobrovšak (pročitala Pavla Grabar) nazočni upoznaju s vidljivom ulogom Židova u svim oblicima kutinskog života: gospodarskom, novčarskom, društvenom (kultura, sport, vatrogastvo). Prva prezimena spominju se još 1806. godine, a Židovska općina utemeljena je 9. srpnja 1877. godine. Od godine 1914. imala je i svoj hram (poznati Templ), nažalost srušen 1969. godine.Na skupu sjećanja u Kutini riječi je uputila konzulica Veleposlanstva države Izrael u RH Irit Shneor.
Vjerski dio predvodio je rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotel Dadon, a obilježbu sjećanja obogatio i nastup Pjevačkog zbora Mihael Montiljo.
Svećenik rođen u Voloderu spašavao Židove
Među sudionicima posebno pozdravljen bio je i sisački biskup mons. Vlado Košić, koji je u ime Katoličke Crkve (moleći u sebi) iskazao poštovanje prema žrtvama. Biskup je imao i vrlo prijateljski susret na temu iskaza sjećanja na nevine s vodstvom Židovske zajednice Bet Israel. Posebno se to osjetilo uz autorsku izložbu o Židovima u Moslavini u kutinskom muzeju koju je priredila njegova ravnateljica i kustosica povijesne zbirke Jasmina Uroda Kultić. Uz sačuvanu ostavštinu (svitci Tore) donosi i informacije o spašavanju Židova. Posebno je naglašena uloga svećenika dr. Mije Selca, rođenog u Voloderu (to moslavačko mjesto primjerene tolerancije već od 1860., godine imalo je groblje za pokop Židova Moslavine i zapadne Slavonije). Dr. Selec, kako sve više svjedoče istraživanja tijekom Drugoga svjetskoga rata, kao župnik Župe sv. Blaža u Zagrebu uz potporu nadbiskupa danas blaženika Alojzija Stepinca spašavao je ugrožene, među njima i zapažen broj Židova.