Sisački biskup Vlado Košić predvodio je, u subotu 20. lipnja svečano misno slavlje u crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu, tijekom kojeg je i posvetio tu spomen-crkvu i položio u oltar moći bl. Miroslava Bulešića. U koncelebraciji bio je generalni vikar i ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, domaći župnik vlč. Stjepan Filipec i više svećenika.
Na početku, pozdravivši sve okupljene Zrinjane i prijatelje Zrina, biskup je podsjetio na povijesni prošlogodišnji događaj kada je 14. rujna ovu crkvu blagoslovio kardinal Josip Bozanić, uz nazočnost biskupa Zagrebačke metropolije i pet tisuća vjernika.
U homiliji biskup je podsjetio na tužnu i slavnu povijest ovog mjesta koje se prvi puta spominje 1309. godine.
„To je povijest koja govori i koja se ne može izbrisati nikakvim pa ni tragičnim događajem kao što se dogodio 9. i 10. rujna 1943. godine. Ta je godina pokazala, ali i vrijeme poslije toga, kako smo mi kršćani pozvani nositi križ i kako smo mi podvrgnuti patnji i ne možemo biti veći od našeg učitelja koji je na križu umro i bio uzdignut da bi njegov križ postao znakom spasenja. Zanimljivo da Zrin, kada još nije slutio kakav će križ sam morati nositi, izabire za svog zaštitnika Našašće sv. Križa. Našli su svoj križ nažalost mnogi Zrinjani od početka Drugog svjetskog rata, te 1943. godine te nakon toga na Križnom putu, njih ukupno 291. Trećina je to stanovništva ovog mjesta, a dvije trećine su izgubili sve što se tiče materijalnih dobara, porušena je crkva, kapela i škola i protjerani su. Još im je oduzeta sva imovina da bi im bilo i zabranjeno vratiti se, čak i doći vidjeti te pragove svojih spaljenih kuća. To je križ koji nije samo križ Zrina, već križ hrvatske nacije kojeg nosi naš narod, a kojem je Zrin samo znak“.
U nastavku biskup je rekao kako je Zrin jedna paradigma u kojem se prepoznaje povijest i trpljenje čitavog našeg naroda.
„Nakon što 888 godina nismo imali svoju državu stvorena je moderna Republika Hrvatska koja bi trebala biti demokratska, voditi se na načelima pravednosti i dostojanstva svakog čovjeka. Pitanje je koliko je od toga ostvareno, koliko se ostvaruje, i koliko će se jednoga dana ostvariti. Činjenica je da je već 30 godina ove države Zrinjanima nije država ništa vratila što im je prijašnja država, koja ih je smatrala neprijateljima naroda, oduzela. Smatra li to i Republika Hrvatska, moderna i demokratska država, da su Zrinjani i dalje neprijatelji naroda? To je teško pitanje koje muči ljude koji su se ovdje rodili, poput Stjepana i Kate i njihovih potomaka, biskupa Ivice na Krku, obitelji Petanjak i mnogih drugih obitelji. Dvjesto devedeset i jedno ime na ovim pločama i ta njihova tragedija govore. To da se do danas nije njima ništa vratilo i još uvijek ih se ne poštuje i to nešto govori. Govori o našem tužnom i tragičnom mentalitetu. Ako smo 888 godina bili bez države i bili smo sluge Osmanlija, Austrijanaca, Mađara i Srba, da ne znamo samodostojno i ponosno vladati svojom zemljom i državom“, ustvrdio je biskup te dodao kako je naš narod kroz povijest prihvatio kršćanstvo, znao je kako trpjeti i nositi križ te to da je križ sredstvo spasenja i da će se po križu doći do uskrsnuća. Biskup je potom položio moći bl. Miroslava u oltar te pomazao oltar i crkvu.
Na kraju okupljenima se obratio i kipar Ivan Kujundžić koji je za ovu crkvu od bračkog kamena izradio oltar, ambon svetohranište i sedes. On je istaknuo kako se kroz ove elemente protežu dva osnovna motiva, a to su suze zrinskih mučenika te kocke kao simbol hrvatskog identiteta.
Slavlju su nazočili, uz Zrinjane pristigle iz Slavonije, Zagreba i Čazme, župnik Drenja Željko Čabaj, Zdravko Vladanović u ime Ministarstva branitelja RH, načelnica općine Majur Klementina Kranović, zamjenik načelnika Općine Dvor Franjo Juranović i Marijana Petir.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija