Nakon više od tri desetljeća uspješno je završena obnova Biskupske palače, povijesnog mjesta življenja biskupa u Dubrovniku od polovice 19. stoljeća sve do velikog potresa 1979. godine. Svečanost otvorenja održana je 10. srpnja na Poljani Marina Držića, između Biskupske palače i katedrale Gospe Velike., javlja IKA.
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, koji će u palaču useliti 21. rujna, na blagdan svog nebeskog zaštitnika svetog Mateja, izjavio je kako Grad nisu ni zidine ni palače ni crkve, krovovi, restorani niti turisti, već ljudi koji u gradu žive.
Nakon više od tri desetljeća uspješno je završena obnova Biskupske palače, povijesnog mjesta življenja biskupa u Dubrovniku od polovice 19. stoljeća sve do velikog potresa 1979. godine. Svečanost otvorenja održana je u utorak 10. srpnja, na Poljani Marina Držića, između Biskupske palače i katedrale Gospe Velike. U sklopu programa na kojemu su bili nazočni visoki uzvanici iz političkoga, društvenog, kulturnog i vjerskoga života, palaču je blagoslovio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto. Nuncij je izrazio radost i čast što može blagosloviti Biskupski dom i uputiti srdačne čestitke dubrovačkom biskupu Mati Uziniću „za izvrsnu obnovu toga doma”. „U svojoj tisućljetnoj povijesti Crkva je trajno znala obnavljati, na temelju Predaje, nadahnuće koje je vodilo kist slikara ili dlijeto kipara. Tako je iz naraštaja u naraštaj prenosila geste, ideje i umjetničke izraze koji su sada aktualizirani, koji su se utisnuli u sjećanje i još uvijek su prepoznatljivi. Znala je oduhoviti umjetnost i liturgiju, koji stoje jedna u službi drugoj. Znala je “utisnuti u svoj materijalni ures gotovo odraz svoje duhovne ljepote”, rekao je nuncij.
Dubrovački biskup Mate Uzinić planira useliti 21. rujna, na blagdan svog nebeskog zaštitnika svetog Mateja. Do kraja tjedna palača će biti otvorena kako bi je mogli posjetiti svi zainteresirani građani Dubrovnika.
“Palača kao poljska bolnica”
Biskup Uzinić rekao je da danas nije lako živjeti u palačama koje danas nisu kao mjesto stanovanja na dobrom glasu. Potkrijepio je to činjenicom da Crkva danas, osobito s papom Franjom i Drugim vatikanskom saborom, želi poslati drukčiju sliku o sebi. Ne želi više slati sliku Crkve u palači, nego, kako kaže papa Franjo, više sliku Crkve u poljskoj bolnici, blizu ljudima.
“Možda slika poljske bolnice i ide uz prigodu blagoslova ove palače u našem gradu koji na neki način boluje zbog činjenice da u njemu živi sve manje ljudi, da su mnogi otišli. Svi mi znamo da grad nisu naše palači ni crkve ni naši krovovi ni naši restorani ni turisti, grad smo mi, ljudi koji ovdje živimo. I zato jer je ovaj grad pomalo bolestan, na neki način ova palača sa svojom porukom i postaje svojevrsna poljska bolnica kao poziv onima koji su ostali da ostanu, onima koji su otišli ako je moguće da se vrate, da ovaj grad doista živi. Ova slika grada je i slika naše domovine kojoj se događa nešto slično, koja postaje zemlja iz koje se odlazi, u koju se ne vraća. Možda i ova poruka o gradu i palači koja može biti i poljska bolnica može biti i svojevrsna poruka našoj domovini“, rekao je biskup Uzinić.
Istaknuo je da se ne vraća u palaču zato što to želi i zato što će mu tu biti ljepše, nego se vraća zato što već sedam godina osluškuje što narod toga grada govori, a prvo pitanje koje mu je kao biskupu postavljeno bilo je: „Biskupe kad ćete se vratiti u grad?“. Želim se vratiti, slušati glas ljudi ovoga grada, nije važna ova palača, važan je ovaj grad, poručio je biskup Uzinić.
Jedna od najljepših dubrovačkih palača bit će otvorena za javnost!
Na svečanosti je biskup Uzinić dodijelio zahvalnice najzaslužnijim institucijama za obnovu palače, a to su: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvo kulture RH Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Hrvatski restauratorski zavod, Građevinar Quelin, Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zavod za obnovu Dubrovnika i Zaklada Caboga Stiftung. Na večeri posvećenoj obnovi Biskupske palače bit će dodijeljene zahvalnice i ostalim institucijama, tvrtkama i pojedincima.
Biskupska palača u Dubrovniku važno je mjesto duhovnog i kulturnog identiteta Dubrovčana. Pripadala je poznatoj dubrovačkoj vlasteoskoj obitelji Sorkočević a spada u tip „rastućih kuća”, što znači da je njezin današnji izgled posljedica različitih prekrajanja njezine unutrašnjosti, ali i cijelog zapadnog dijela Pustijerne kroz povijest. Palača je, uz ostalo, bila i dom Luke Sorkočevića, skladatelja naših najljepših pretklasicističkih simfonija. U četverokatnoj palači sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima zahvaljujući ovoj obnovi od propadanja su sačuvane zanimljive arhitektonske dekoracije, očišćeni su i restaurirani zidni oslici, obnovljeni su tabulati (drveni oslikani stropovi) kao i biblioteka. Na prvom i drugom katu su izložene restaurirane slike i drugi izlošci iz fundusa Dubrovačke biskupije, a u prizemlju se u budućnosti planira postaviti lapidarij s arheološkim nalazima pronađenim ispod dubrovačke katedrale. Tako će dio palače i u budućnosti biti otvoren za posjete, kao i organizaciju različitih kulturnih programa.
Bogata povijest palače Sorkočević
Palača obitelji Sorkočević u vlasništvo Dubrovačke biskupije došla je godine 1854. za vrijeme dubrovačkog biskupa Tome Jederlinića, nakon što je stara nadbiskupska palača iza katedrale zbog bombardiranja 1806. postala neupotrebljiva. Od tada do danas uz Biskupsku palaču vežu se imena biskupa Antuna Giuricea, Tome Jederlinića, Vicka Čubranića, Ivana Zaffrona, Mata Vodopića, Josipa Marčelića, Vlaha Barbića, Josipa Marije Carevića, Pavla Butorca i Severina Perneka, koji je zbog posljedica potresa morao iseliti iz nje.
Palača oštećena na Uskrs 1979. godine obnavljana je u više etapa. Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskoga restauratorskog zavoda, a istraživanja su vodili Vladimir Marković i Igor Fisković. Projektnu dokumentaciju izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, autor idejnog projekta bio je Ivan Juras, razradu projektne dokumentacije nastavlja Nives Mlinar, a projekt rekonstrukcije izradio je Egon Lokošek. Projekt je dovršen 2000. godine, kada je ishođena i građevinska dozvola. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi.
Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.
Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25.000.000 kuna. Obnovom se to kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15% troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6.700.000 kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung. Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove, vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima.
Izaslanica predsjednice poželjela biskupu da njegov dom bude ujedno dom novim generacijama
Predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković rekao je kako s biskupskom palačom Dubrovnik dobiva još jedan prostor koji će oživjeti i oplemeniti povijesnu jezgru.
“Zgrada zrači duhovnošću, onim što nam najviše nedostaje. Važno je da je biskup ovdje”, rekao je Jandroković.
Izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Renata Margaretić Urlić poželjela je biskupu da njegov dom bude ujedno dom novim generacijama, a izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek projekt obnove ocijenila je vrhunskim.
“Ovo je vrlo važno simbolički za Dubrovnik. Geste povratka postale su u gradu važne prije nekoliko godina, a postaju važne u svim hrvatskim povijesnim gradovima koji često ne pronalaze mjeru između razvoja i čuvanja baštine”, istaknula je Obuljen Koržinek.
Zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević izjavila je kako je povijesna jezgra oduvijek bila žila kucavica starog i modernog Dubrovnika, a dubrovački gradonačelnik Mato Franković nazvao je ovaj događaj povijesnim.
“Dubrovnik je primjer u Hrvatskoj kako se treba ulagati u budućnost, mlade i demografsku obnovu, a mladi će nam sami doći kad im osiguramo preduvjete”, istaknuo je Franković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
