(FOTO) Izložba Katarina Velika, carica svih Rusa u organizaciji Klovićevih dvora i Muzeja Ermitaž do srpnja u Zagrebu

Foto: Klovićevi dvori

Povodom obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva gradova St. Peterburga i Zagreba Galerija Klovićevi dvori priredila je veliku izložbu djela iz jednog od najvećih svjetskih muzeja – Muzeja Ermitaž iz St. Peterburga, javljaju Klovićevi dvori na svojoj stranici gkd.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koncept izložbe za Klovićeve dvore rezultat je zajedničke suradnje stručnjaka iz Muzeja Ermitaž i Galerije Klovićevi dvori. Kustosice izložbe: Natalia Bakhtareva, Iva Sudec Andreis, Danijela Marković, a izložba traje od 12. travnja do 29. srpnja 2018.

Izložba o vladavini jedne od najmoćnijih žena u povijesti, carici Katarini II. (1729.-1796.) koncipirana je posebno za izložbene prostore Galerije Klovićevi dvori, koja će dati presjek kroz to jedinstveno razdoblje ruske povijesti prikazujući caričine osobne predmete, predmete iz svakodnevnog života, vladanja te umjetnička djela koje je prikupljala kao strastvena kolekcionarka i time utemeljila jednu od najvećih i najvažnijih zbirki svijeta. Izložba će uvodno predstaviti Muzej Ermitaž i St. Peterburg onoga doba (kontekst izložbe i razdoblje – Rusija i Europa u Katarinino vrijeme, europski vladari koji su vladali u isto vrijeme i slično), a potom kroz nekoliko zanimljivih tema ispričati priču o Katarini.

Publika može vidjeti na dvije etaže Galerije Klovićevi dvori više od 1000 eksponata, preko kojih će saznati zanimljivosti o Katarininom životu te dolasku u Rusiju i na prijestolje, o precima, carskoj obitelji i dvoru, njezinoj velikoj ulozi u obrazovanju i prosvjetiteljstvu, vanjskoj politici i ratovima koje je vodila, a ponajprije će moći osjetiti caričinu strast za umjetnošću koja ju je dovela do otkupa mnogih zbirki i osnivanja Ermitaža.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim veličanstvenim carskim portretima i djelima slikarstva europskih škola, izložba obiluje skulpturom, grafikama, odjevnim predmetima carice i ostalih pripadnika dvora, predmetima umjetničkoga obrta (staklo, keramika, servisi, srebro, zlato), medaljama, oružjem, namještajem i dragocjenostima.

Izložba Katarina Velika nesvakidašnji je umjetnički događaj u našemu gradu, državi, ali i široj regiji koja će zasigurno privući desetke tisuća posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Zbog svega toga s pravom smo uvjereni da je izložbi zajamčena puna pozornost naše stručne javnosti i najšire publike te da će njezino uprizorenje biti vrhunski umjetnički doživljaj, a uspješna kulturna suradnja i prijateljstvo između dvaju gradova na primjereni način potvrđena.

Državni udar i Katarinin dolazak na vlast
Za razliku od svog supruga Petra III. pronicljiva Katarina radila je sve kako bi ostavila najbolji dojam. Jako je dobro naučila rusku povijest te je potpuno shvatila ulogu ruske garde u državi u kojoj su državni udari pomoću vojne elite prolazili brzo i uspješno. Katarina je pametno spletkarila i koristila se svim suprugovim pogreškama u svoju korist.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stanje je na dvoru svakoga dana postajalo sve napetijim. Dana 9. lipnja 1762. tijekom svečanog objeda prigodom potpisivanja mira s Prusijom, Petar III. javno je uvrijedio suprugu i naredio njezino uhićenje. I ona i njezini pristaše shvatili su da je potrebno djelovati.

Do tada su već bili razradili plan državnog udara. Htjeli su izvesti udar prije krunidbe Petra III. u Moskvi. Jezgrom urote bili su grof Razumovski, Panin, barun Korf, kapetan Passek, kneginja Daškova, petorica braće Orlovih i drugi. Dana 28. lipnja Katarina je krenula iz ljetne rezidencije u Peterhofu prema Peterburgu, gdje je dočekana s oduševljenjem u gardijskoj Izmajlovskoj pukovniji. Katarina je proglašena caricom, a njezin sedmogodišnji sin Pavao prijestolonasljednikom. Nakon toga je u Zimskom dvorcu, okruženom mnoštvom ljudi koji su likovali, počelo polaganje prisege vjernosti novoj carici. Gomile ljudi su s ushićenjem pozdravljale Katarinu, koja je izašla na balkon Zimskoga dvorca.

Dana 29. lipnja svrgnuti car Petar III. bio je uhićen i prognan u grad Ropšu blizu Peterburga. Potpisao je abdikaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dana 6. srpnja Katarini su javili o njegovoj iznenadnoj smrti: časnici koji su ga čuvali zadavili su Petra III. u Ropšinskom dvorcu. Tamo je bio i Aleksej Orlov, brat Grigorija Orlova, Katarinina miljenika i oca njezina sina Alekseja Bobrinskog, koji se rodio 11. travnja 1762. godine, dva mjeseca prije državnoga udara.

Za razliku od muža, Katarina je žurila s krunidbom. Svečana ceremonija održana je u katedrali Uznesenja u moskovskom Kremlju 22. rujna 1762. godine, dva mjeseca nakon državnog udara. Osamnaest godina napornoga tajnog rada i samoobrazovanja napokon je donijelo sjajne plodove. Tako je počelo tridesetčetverogodišnje razdoblje vladavine Katarine Velike, koje zovu „zlatnim dobom“ Rusije.

Nastanak Ermitaža
Pokraj jugoistočnoga dijela novoga Zimskoga dvorca u kojem se nastanila carica, nalazila se prizemnica u kojoj je bila smještena drvarnica, konjušnica i gospodarske prostorije. Prema projektu arhitekta Georga Veldtena, s ulične strane su 1764. počeli na njezinu južnom rubu dograđivati paviljon koji je bio namijenjen Grigoriju Orlovu, a ispred paviljona je na krovu krila uređen vrt.

U rujnu 1768. godine izdan je nalog: „…u novosagrađenoj oranžeriji Zimske rezidencije ermitaž napraviti po uzoru na carskoselski, tako da se dva stola mogu podizati jedan iza drugoga, a kad nema potrebe da se pod može zatvoriti“. Takvi mehanički stolovi, koji su omogućavali da večera protekne u tajnosti, daleko od radoznalih očiju i ušiju, bili su izrađeni u prvoj polovici 18. stoljeća, u paviljonima ili unutrašnjosti dvoraca u Peterhofu, Carskome Selu, ljetnome i starome Zimskom dvorcu. Vrtni paviljoni, ili dvorane u dvorcu, u kojima su bili navedeni stolovi, nazivani su ermitažom. Ta je riječ u ruski jezik ušla iz francuskoga u kojem su se tako nazivale pustinjačke nastambe ili vrtne kućice na osami.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi prijem u tim odajama održan je u veljači 1769. godine. Takvi skupovi u Sjevernome paviljonu dobili su naziv ermitaži, a tim se nazivom poslije označavao cijeli kompleks građevina pokraj Zimskoga dvorca.

Gosti su na takve večere bili pozivani po izboru domaćice, a taj izbor nije uvijek bio određen činom i položajem. Tu se domaćica mogla odmarati ne brinući se o pravilima napornoga dvorskog bontona. Na ulasku su goste dočekivala ermitažna pravila koja je određivala Katarina.

Katarinine reforme
Europski vladari poput Friedricha Velikoga, Marije Terezije, Josipa II., u svojim su si političkim programima, vođeni idejama prosvjetiteljstva, postavili za cilj stvoriti jaku i prosperitetnu zemlju. U tu su svrhu uređivali zakone, upravni sustav, razvijali obrazovanje, industriju i trgovinu te štitili umjetnost i znanost. Katarinina prosvjetiteljska djelatnost podudarala se s radom njezinih utjecajnih suvremenika. Tomu je pridonijela neprestana komunikacija s prosvjetiteljima i državne aktivnosti posvećene obrazovanju naroda i blagostanju države. Sve težnje Katarine II. usmjerene su na to da napravi od Rusije moćnu i prosperitetnu državu.

Godine 1783. osnovana je Carska ruska akademija, čija je svrha bila proučavanje ruskoga jezika i književnosti. Prvi je put u povijesti Rusije za rukovoditelja takvom ustanovom bila postavljena žena – Ekaterina Romanovna Daškova. Glavnim rezultatom rada Akademije bilo je izdavanje ruskoga akademskog rječnika – prvoga rječnika ruskog jezika.

Katarina je poticala geografska istraživanja, istraživanja biljnoga i životinjskog svijeta i etnografije te su zahvaljujući tome nastale mnogobrojne enciklopedije, albumi i putopisi. Carica se trudila da Rusi upoznaju i zavole svoju zemlju, svoju kulturu, svoj jezik. Bila je ponosna na svoju novu domovinu i pokazivala je to cijeloj Europi.

Godine 1766. Katarina izdaje Manifest o formiranju Povjerenstva, čiji je cilj bio izrada novoga zakonika. Za prvu je sjednicu napisala svoj poznati „Naputak“. Taj je rad bio kompilacija iz djela prosvjetitelja, ponajprije Montesquieuova djela „O duhu zakona“.

Važan je korak bilo osnivanje odgojnih kuća u Moskvi i Sankt Peterburgu za djecu koju su napustili roditelji. Osim toga, bile su osnivane građanske i trgovačke škole. Za plemićku su djecu organizirali zatvorene obrazovne ustanove: Institut Smoljni za djevojčice i Kopnenu kadetsku školu za dječake.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.