“Danas slavimo svetkovinu Svih svetih. Danas slavimo sveto zajedništvo”, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na početku euharistijskoga slavlja svetkovine Svih svetih koje je, u koncelebraciji s rektorom crkve Krista Kralja i pročelnikom Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije prečasnim Bornom Puškarićem te kanonikom Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga mons. Zvonimirom Sekeljom, predvodio 1. studenoga 2019. u crkvi Krista Kralja na zagrebačkome Mirogoju. U homiliji je, rastumačivši zaključni dio Apostolskoga vjerovanja, vjernike pozvao da svojim molitvama pomognu dušama u čistilištu te da osobito mole za one s kojima su bili bliski u zemaljskome životu.
Prije početka slavlja, referirajući se na riječi koje stoje na pročelju crkve: „„Kralju vjekova kojemu sve živi.“ prečasni Puškarić u pozdravnome govoru podsjetio je kako su svetim krštenjem životi vjernika obilježeni dostojanstvom djece Božje, koje je osigurao i darovao Krist Gospodin te da, dok ovih dana, obilazimo groblja i molimo za svoje pokojnike, pritom razmišljajući i o vlastitome životu, pogled zaustavljamo nad svetim raspelom koje nam daje onu djetinju sigurnost da nas Bog ne zaboravlja i da je i u nama posijana, možda i duboko zakopana brigama i mukama svakodnevnice, klica vjere u Isusa, umrlog i uskrslog Gospodina.
U homiliji Kardinal je razmatrao treći i zaključni dio Apostolskoga vjerovanja: „Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela, i život vječni. Amen.“ Primarno, Kardinal je rastumačio tko je Duh Sveti, treća božanska osoba koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo. – Duh Sveti je Božja prisutnost. On je srce svijeta. On je ljubav Božja koja nas povezuje s Bogom i međusobno. On je djelitelj svih Božjih darova. On je svjetlost naših srdaca – rekao je Kardinal, naglasivši kako Krist članovima Crkve po sakramentima, poglavito po krštenju i krizmi, priopćuje Svetoga Duha te daruje Božju milost za novi život po Duhu (…) koji nas, kao naša sigurnost i zalog spasenja po Isusu Kristu, posvećuje da budemo sveti.
U nastavku homilije Kardinal je rastumačio otajstvo Crkve, objasnivši kako je ona, kao Božje djelo na zemlji, ne postoji bez djelatne prisutnosti Duha Svetoga zbog čega je ujedno i božanska i ljudska: „Otajstvo Crkve ne može se opisati samo na opipljiv i vidljiv način, u njega treba prodrijeti očima vjere. Sve ono što je u Crkvi ljudsko, uređeno je i podređeno božanskoj stvarnosti. Njezina vidljiva i ljudska strana u konačnici je podređena onoj duhovnoj, božanskoj, „ kazao je Kardinal. Govoreći o otajstvu Crkve, pojasnio je zašto je Crkva katolička, tj. sveopća i sveta. Budući da se u njoj nalazi punina sredstava spasenja, „Crkva je katolička i stoga je poslana svim ljudima, svim narodima, svim vremenima i svim kulturama, kazao je Kardinal te apostrofirao kako je Crkva sveta jer joj je tvorac sam Presveti Bog. „Krist Gospodin je dao samoga sebe za nju da je posveti, a Duh Sveti je ljubavlju oživljuje i dariva svetošću. Na svetost je pozvan svaki član Crkve, a temeljna svrha svekolike njezine djelatnosti je svetost. Premda Crkva u sebi uključuje i grješnike, njezina svetost sjaji u svetima, a na najizvrsniji način u Presvetoj Bogorodici Mariji.“ – kazao je Kardinal, napomenuvši kako „u Crkvi svi postojimo jedni zbog drugih, pa i kada nismo takvi kakvi bismo trebali biti, znamo da ima onih koji mole za nas. Kada trpimo, znamo da se naša bol dijeli, jer radost jednih radost je i drugih, bol jednih bol je i drugih. To je Crkva u kojoj jedni drugima pomažu, jer svi smo slabi i siromašni, podržavani molitvama i žrtvama brojnih muževa i žena, tolikih jednostavnih, nama nepoznatih, a Bogu znanih svetih ljudi, koji vjeruju, nadaju se i ljube.“
Zajedništvo duhovnih dobara u Crkvi te zajedništvo nebeske i zemaljske Crkve ispovijeda se vjerovanjem u općinstvo svetih. „Biti član Crkve i dionik općinstva svetih znači pripadati Bogu, biti po djelovanju Duha Svetoga u osobnom, sjedinjujućem odnosu s Isusom Kristom i s njegovom braćom i sestrama na nebu i na zemlji, počevši od Blažene Djevice Marije i svih svetaca ugodnika Božjih koji stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem. To je ono veliko mnoštvo, koje danas svetkujemo, a što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakog naroda, i plemena, i puka, i jezika (usp. Otk 7, 9).“ rekao je Kardinal te nastavio: „svijest da smo članovi Crkve ispunja radošću, povjerenjem i oduševljenjem, jer nas čini članovima Božje obitelji koja je na putu prema vječnoj domovini. Ugledajući se u Presvetu Bogorodicu Mariju, dušom i tijelom uznesenu na nebo, te u Sve svete koje danas slavimo, mi Kristovi vjernici u njima gledamo ono što smo pozvani činiti na zemlji i ono što nas čeka u nebu.“
Referirajući se na riječi Apostolskoga vjerovanja „Vjerujem u oproštenje grijeha“, kardinal Bozanić rastumačio je kako je sam Krist Crkvi povjerio oproštenje grijeha te pozvao vjernike na zahvalnost dobrom Bogu za taj toliko potreban dar, ali i na često pristupanje sakramentu svete ispovijedi. Nadalje, govoreći o pretposljednjem načelu Vjerovanja: „Vjerujem u uskrsnuće tijela“, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić podsjetio je da će, kao što je Krist, koji je pobijedio smrt i zaista uskrsnuo od mrtvih te živi zauvijek, On isto tako u posljednji dan sve uskrisiti s neraspadljivim tijelom. „Našom se smrću duša odjeljuje od tijela. Dok se tijelo raspada, besmrtna duša ide ususret Božjemu sudu i čeka da se o ponovnom Gospodnjem dolasku sjedini s tijelom i preobraženo uskrsne. Koji su dobro činili na uskrsnuće života, a koji su radili zlo na uskrsnuće osude. Ipak razumjeti kako će se to uskrsnuće tijela ostvariti, nadilazi i naše predodžbe i naše shvaćanje.“ – kazao je Kardinal.
– Današnja nam svetkovina otvara perspektivu mnoštva duša koje su sabrane oko Isusa i Marije u raju, koji čine nebesku Crkvu, te, postigavši vječno blaženstvo, koje naviješta današnje Evanđelje, gledaju Boga kakav jest. Oni dijele i zajedništvo s nama te kod Boga posreduju za nas i svojim zauzimanjem pomažu našoj slabosti. Vječni život, za koji se pripremamo na ovoj zemlji, započinje odmah poslije smrti i neće imati kraja. On će biti potvrđen posljednjim sudom koji će dosuditi jednima blaženi život, to jest raj, a drugima vječnu osudu, to jest pakao – objasnio je Kardinal, referirajući se na riječi Apostolskoga vjerovanja „Vjerujem u život vječni.“ Istovremeno je podsjetio kako Katolička Crkva poučava da poslije smrti postoji i čistilište kao stanje onih koji umiru u prijateljstvu s Bogom, ali premda sigurni u svoje vječno spasenje, još se trebaju očistiti da bi ušli u nebesko blaženstvo. „Na temelju općinstva svetih, mi vjernici na zemlji, koji smo još putnici, možemo pomoći dušama u čistilištu, prinoseći za njih molitve, poglavito euharistijsku žrtvu, ali i milostinju, oproste i djela pokore (usp. KKCK, 211)“ – napomenuo je Kardinal te potaknuo vjernike da ne zanemare molitve za duše u čistilištu te, stavljajući svoje potrebe i preporuke pred njih, s njima dijele posebnu povezanost i općinstvo svetih.
U završenome dijelu homilije Kardinal je naglasio kako svetkovina Svih svetih i sutrašnji Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, te pohodi grobljima i molitve na grobovima pokojnika, šire perspektivu života i otvaraju put prema vječnosti. „Ostati na tom putu znači živjeti ovozemni život u zajedništvu s Bogom, poštujući i vršeći Božje zapovijedi, pogleda uvijek uprta u vječnost. Neka nas na tom putu prati moćni zagovor Presvete Bogorodice Marije, majke Isusove i naše nebeske Majke, blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti i Svih svetih koji već uživaju radost raja, jer su u svom životu živjeli evanđeoska blaženstva.“ rekao je Kardinal, te homiliju zaključio riječima: „Apostolsko vjerovanje počinje riječju Vjerujem, a završava riječju Amen kojom redovito završavaju i druge naše molitve. Hebrejska riječ Amen označuje naše potpuno povjerenje i puno Da onome što smo ispovjedili da vjerujemo. Neka i sadašnja ispovijest naše vjere i sve molitve našega života trajno prati naše iskreno predanje Bogu. Naše Da, Ocu nebeskome. Naš Amen!“
Nakon popričesne molitve, uslijedila je svečana procesija do središnjega križa gdje je kardinal Josip Bozanić izmolio molitvu odrješenja za sve pokojne koji počivaju na groblju Mirogoj, a prisutnim vjernicima udijelio završni blagoslov. Liturgijsko pjevanje euharistijskoga slavlja svetkovine Svih svetih na zagrebačkome Mirogoju predvodio je Oratorijski zbor Crkve sv. Marka „Cantores sancti Marci“.