Povodom obilježavanja 26. obljetnice formiranja Oružanih snaga RH, Dana Oružanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske na Trgu sv. Marka u Zagrebu održala se ceremonija Velike smjene straže na Trgu svetog Marka u Zagrebu.
Ceremonija Velike smjene straže redovito će se izvoditi na Gornjem gradu u Zagrebu, na prostoru između Banskih dvora i crkve Sv. Marka na Trgu sv. Marka, u vremenskom razdoblju od 27. svibnja do 1. listopada 2017.
Ceremonija će se izvoditi subotom, blagdanima i praznicima, a u ceremoniji sudjeluju pripadnici Počasno zaštitne bojne Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Ceremoniji su prisustvovali predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Davor Ivo Stier, javlja HRT.
PVRH @AndrejPlenkovic nazoči Velikoj smjeni straže na Markovu trgu. Uz predsj. #VladaRH je PPVRH i ministar obrane @DamirKrsticevic. pic.twitter.com/OyBt2wR7Ke
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 27. svibnja 2017.
U ceremoniji sudjeluju pripadnici Počasno zaštitne bojne Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH). Počasno-zaštitna bojna pristožerna je postrojba Glavnog stožera OS RH zadužena za izvršavanje protokolarnih i ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha – Predsjednice Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske te zaštite i osiguranja vrhovne zapovjednice OS.
PVRH @AndrejPlenkovic: Želio bih čestitati PPVRH @DamirKrsticevic i načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirku Šundovu 1/2 pic.twitter.com/Axp2jWZ58S
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 27. svibnja 2017.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U povodu Dana oružanih snaga na Trgu bana Jelačića održao se prigodni program Počasno-zaštitne bojne i Orkestra OS RH kojemu su, među ostalima, prisustvovali i potpredsjednici Sabora akademik Željko Reiner i Milijan Brkić.
PPVRH @DamirKrsticevic: Ceremonija je u funkciji promicanja pobjedničke hrvatske vojske, naše tradicije, identiteta i turističke atrakcije.
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 27. svibnja 2017.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pripadnici Počasno zaštitne bojne su i pred velikim brojem gledatelja na Trgu bana Jelačića održali vojno-akrobatsku vježbu kojom su prikazali niz ceremonijalnih radnji što su kombinacija počasnih i vježbovnih postupaka. Na predstavljanju prikazane su vojničke radnje i postupci, demonstrirana je psihofizička spremnost, vojnički izgled i držanje, te ujednačenost u postupcima pripadnika oružanih snaga RH.
Vojno akrobatska vježba za 2017. godinu sastoji se od 8 međusobno povezanih cjelina, a prvi put je vježba provedena 2006. godine na međunarodnoj smotri počasnih postrojbi u Miškolcu u Mađarskoj.
Vježbu izvode pripadnici Počasne satnije koji su izuzetno psihofizički pripremljeni, imaju visok stupanj koordinacije pokreta, brzinu, snagu i osjećaj za ritam.
Visoki su od 183 do 187 cm i uzornog su vojničkog izgleda i držanja. Zapovjednik vojno akrobatske skupine izdaje zapovjedi glasom i dogovorenim signalima sabljom. Postupci se provode na dva načina, ujednačeno ili periodičnim slijedom.
Osim vizualnog, vojno akrobatska vježba pruža i akustični doživljaj koji se postiže ujednačenim udarcima rukom po naoružanju ili naoružanjem u podlogu.
Počasno-zaštitna bojna
Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH, zadužena za izvršavanje protokolarnih (ceremonijalnih) zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH. Postrojba broji 300-tinjak pripadnika. Obavlja ceremonijalne i druge zadaće ne samo za predsjednika Republike, nego i za Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane te kao pristožerna postrojba odgovara Načelniku Glavnog stožera.
Nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora.
Godine 1991., s ustrojavanjem Hrvatske vojske, bilo je potrebno dizajnirati nove odore, uključujući svečane vojne odore, a u sklopu toga i one za počasnu bojnu.
Predsjednik Tuđman i ministar obrane Špegelj posao su povjerili kostimografkinji Iki Škomrlj, a kasnije su se priključile i Dženisa Medvedec te likovna umjetnica Latica Ivanišević.
Pošto su proučile stare hrvatske odore, motive s uniformi hrvatskoga plemstva i velikaških odora, oružje i držanje pri svečanim obredima, prvo su predložile odore u plavoj boji austro-ugarskih odora iz ranih faza Prvog svjetskog rata.
Protiv plave boje bio je predsjednik Tuđman, te je, potkrjepljujući prijedlog tvrdnjom da je crvena “hrvatska povijesna boja”, predložio crvenu boju odore, što su dizajnerice teško prihvatile.
Požalio se i da predložena kapa izgleda ‘turski’. Vjerojatno je utjecaja na dizajn imala crvena odora kraljevske ugarske tjelesne garde, počasne postrojbe Habsburgovaca kao hrvatsko-ugarskih kraljeva na bečkom dvoru od 1760. do 1918.
U njoj su služili mađarski i hrvatski plemići (od 1867. istaknuti časnici bez obzira na plemstvo) te ju je Hrvatska sufinancirala.
Gardijske uniforme šivane su od kvalitetnih materijala, čohe i svile sa srmom, nabavljanih iz Londona. Vojnici i dočasnici bili su odjeveni u crveno-crnu odoru, dok su časnici nosili crno-bijelu.
Postrojba je bila prepoznatljiva po svojim vojnim odorama, te su odmah postali turistička atrakcija zagrebačkog Gornjeg grada.
Prvi je put javno predstavljena na smotri Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj u Zagrebu 28. svibnja 1991. godine kao počasna Predsjednička garda.
> 28. svibnja 1991. – na stadionu NK Zagreb održana velika smotra ZNG-a
Budući da se smjenjivala ispred Banskih dvora, te je nosila odore koje su podsjećale na svečana vojna banska odijela (pogotovo Jelačićevo), ponegdje je pogrješno nazivana Banska straža.
Raspuštanjem postrojbe 2000., predsjednik Stjepan Mesić umirovio je i njihove svečane crvene odore, koje je u svom procesu ‘detuđmanizacije’ ocijenio “bespotrebnima i smiješnima”.
Dio tih odora bio je pohranjen u depou Vojnog muzeja.
Pripadnici novoosnovane Počasno-zaštitne bojne ponovno ih nose od 2011., kada su se ceremonijalne odore vratile u stalnu uporabu.
Kada ne obavljaju počasne zadaće pripadnici nose crvene beretke, s grbom postrojbe na desnoj strani beretke.
Od svibnja 2016. dio počasnog postroja Počasne satnije čine i vojnikinje, koje nose žensku kapu kao dio vojne odore.
Propisani je standard visine za žene u postroju 170 cm (plus-minus dva centimetra).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
