“:) Draga dječice, u Kneževu dvoru spreman je poseban kutak samo za vas! Dođite i poigrajte se! Čekamo vas!” – objavili su Dubrovački muzeji na svojim facebook stranicama uz fotografije mališana u novom kutku.
Tako se i najmlađi, na njima prilagođen način, mogu kroz igru educirati o povijesti Duvrovnika i Kneževa dvora.
Knežev dvor bio je sjedište vlade i stan kneza Dubrovačke Republike. Ova gotičko–renesansna palača podignuta je u prvoj polovici 15. stoljeća na ostatcima srednjovjekovne utvrde castelluma. Izgrađena je prema projektu napuljskoga graditelja Onofrija di Giordana della Cave, kao dvokatnica s četiri krila, ugaonim kulama, unutrašnjim dvorištem i trijemom na pročelju. Tijekom stoljeća zgrada Dvora doživjela je nekoliko jakih oštećenja od eksplozija baruta i potresâ, a najviše je stradala u katastrofalnom potresu 1667. godine. Brojni popravci i obnove unosili su nove stilove, ali su uvijek nastojali zadržati osnovne karakteristike Onofrijeva projekta. Današnji je Knežev dvor jednokatnica s trijemom i atrijem, u kojoj je gotičko–renesansna forma skladno povezana s baroknim intervencijama.
Začetci Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževu dvoru sežu u 1872. godinu, kada je utemeljen Domorodni muzej, koji je u svojem fundusu imao i manju skupinu umjetnina kulturno-povijesnoga obilježja. Sustavnije skupljanje građe započelo je nakon Drugoga svjetskog rata zalaganjem kustosa i prvoga voditelja Kulturno-povijesnog odjela dr. sc. Boža Glavića, zaslužnoga za smještanje zbirke u Knežev dvor i njezin prvi ambijentalni postav, koji je otvoren za javnost 1950. Tijekom vremena zbirka je prerasla u zasebni odjel Dubrovačkog muzeja, a potom u Kulturno–povijesni muzej kao sastavnicu Dubrovačkih muzeja.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
