U Uštici pokraj Jasenovca u srijedu je obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen te odana počast romskim žrtvama logora u Uštici u kojem je tijekom rata, prema dostupnim podacima, ubijeno 16.000 Roma, od čega 5600 djece.
Obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, uz brojna izaslanstva predstavnika romskih zajednica, nazočili su i izaslanik predsjednice RH Ivo Žinić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Furio Radin, izaslanica predsjednika Vlade Nada Murganić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin i saborski zastupnik Roma i još 11 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi.
Upozorivši da je Uštica mjesto najvećeg stradanja romske zajednice u kojem je ona za vrijeme Drugog svjetskog rata desetkovana, Kajtazi je rekao da je na tom mjestu počinjen genocid, ne samo nad Romima, nego nad ljudskošću i svim današnjim europskim vrijednostima kao i svim vrjednostima koje baštini moderna država Hrvatska.
“U razdobljhu od 1941. do 1945. godine ovdje je ubijeno najmanje 16.173 Roma, od toga 5608 djece i 4887 žena. Vjerujemo da je broj sigurno i veći jer, za razliku od drugih naroda, Romi su prebrojavani po broju vagona u kojima su doveženi i na isti način su i likvidirani”, upozorio je. Naglasio je i kako razmjere stradanja Roma pokazuje i činjenica da se romska zajednica po popisu stanovništva tek 70 godina poslije vraća na brojke koje je imala prije Drugog svjetskog rata.
Upozorivši da je stradanje Roma i danas izvan fokusa istraživača, Kajtazi je izrazio želju da se u sklopu groblja uredi muzej i stalni postav o stradanju Roma te da Vijeće općine Jasenovac pozitivno ocijeni prijedlog romske zajednice da jedna ulica u tom gradu nosi ime ulica romskih žrtava.
Da stradanja Roma do sada nisu dovoljno istražena smatra i Ivo Žinić koji je istaknuo da to u budućnosti treba biti i napravljeno jer je to “dug romskom narodu, nevinim žrtvama i zalog budućnosti”. “Svaka žrtva fašističkog ili nacističkog režima zaslužuje pijetet i poštovanje”, naglasio je.
Upozorivši kako neke diskriminacije i neravnopravnosti mogu dovesti do nasilja i ovakvih stravičnih zločina, Nada Murganić je podsjetila da je Hrvatska bila jedina ta koja je u Vijeću Europe predložila da se današnji dan obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu te je jedna od rijetkih koja je 2. kolovoza preuzela kao obilježavanje tog dana. Istaknula je da je sadašnja Vlada u svoj četverogodišnji program zacrtala poboljšanje i podupiranje programa nacionalnih manjina, pa tako i Roma.
Navevši kako zločine u povijesti nitko nije izveo tako temeljito, tehnički i nemilosrdno kao nacisti i fašisti i “lokalni fašisti – ustaše”, Radin je upozorio da i danas neki događaji kao što su npr. osporavanja srpskih žrtava iz Drugog svjetskog rata ili stalna osporavanja židovskih žrtava Holokausta pokazuju da moramo biti oprezni u tome da će mlade generacije shvatiti o čemu se tu radi.
“Romske su žrtve dugo bile u području zaborava. Zanemarene, odbačene i tako ponovno ubijene”, kazao je. Ističući važnost postizanja integracije Roma koji su bili proganjani kroz stoljeća, Radin je rekao da se i danas u Europi nastavlja politika isključivosti prema njima.
Na opasnost povijesnog revizionizma u Hrvatskoj u svojim govorima upozorili su Habulin i Tolnauer. “I danas svjedočimo da ne male grupe povijesnih autora u Hrvatskoj uporno nastoje minimalizirati, a neki čak i u potpunosti negirati i ignorirati zločine, čime je jasna želja umanjiti učinke službene politike rasizma koji se događao u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) pa i dovoditi u pitanje stradanja u logorima te stradanja Roma, Srba, Židova, Hrvata, Slovenaca, antifašista i svih onih koji su se suprostavljali tom režimu”, rekao je Tolnauer.
Dodao je kako sadašnja Hrvatska, kao zemlja pobjednica u Drugom svjetskom ratu i članica EU i NATO-a, ne može dopustiti relativiziranje i ignoriranje zločina počinjenih u NDH, kao i bilo kojih zločina počinjenih nakon 1945.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen obilježava se 2. kolovoza, na dan kada je 1944. godine u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno 2897 Roma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa