FaH

Izložba “Ruska emigracija u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture” koja, predstavljajući dvadeset najznačajnijih ruskih znanstvenika i umjetnika koji su uvelike doprinijeli razvoju hrvatskog društva, kulture i znanosti,  otvorena je u srijedu u Hrvatskom državnom arhivu.

Na dvadeset panoa predstavljeni su samo najznačajniji od mnogih ruskih emigranata koji su u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca dolazili nakon Oktobarske revolucije, fokusirajući se na razdoblje od 1920. do 1940. godine.

“Doprinos ruskih emigranata hrvatskoj kulturi, znanosti i društvu nipošto nije samo ovih deset znanstvenika i deset umjetnika. Samo ih je na zagrebačkom sveučilištu predavalo više od dvadeset”, rekao je povjesničar Andrej Čebotarev na otvorenju.

Dodao je kako se u Hrvatsku u to vrijeme doselilo oko pet tisuća Rusa, trećina od ukupnog broja koji je došao u Jugoslaviju, a njih između 10 i 15 posto bilo je fakultetski obrazovano, oko 63 posto je imalo srednjoškolsku naobrazbu (od kojih su mnogi ovdje nastavili školovanje), a nepismenih gotovo da nije ni bilo. Više od stotinu ruskih liječnika radilo je u zagrebačkim bolnicama, ali puno njih i manjim mjestima diljem zemlje.

Čebotarev kaže kako bi ruski doprinos bio i veći da među doseljenicima nije bio veliki broj vojne emigracije. “Na zagrebačkom Mirogoju je pokopano više od 200 oficira, oni su bili vojni stručnjaci i mogli su nastaviti karijeru u vojsci, no nisu zbog nepisanog pravila da ruski oficir daje prisegu samo jednom u životu i većinom su predavali u srednjim školama matematiku, fiziku, kemiju ili strane jezike koje je svaki časnik morao znati”, ustvrdio je.

Otvarajući izložbu veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, Anvar Azimov rekao je kako su, nakon svakog od tri najveća vala ruskog iseljavanja, Prvog svjetskog rata, Oktobarske revolucije i Ruskog građanskog rata, Rusi bili dobro prihvaćeni na ovdašnjim prostorima i Hrvatsku prigrlili kao svoju drugu domovinu.

“Za vrijeme Sovjetskog saveza prema tim ljudima smo se odnosili neprijateljski, nismo se slagali s njihovom ideologijom jer oni nisu bili zadovoljni razvojem povijesnih događanja, no sretni smo što smo u proteklih 30 godina promijenili takvu politiku i prema emigrantima se odnosimo kao prema pravim patriotima koji su se borili i željeli najbolje svojoj državi”, istaknuo je Azimov.

“Mnogo desetljeća ruski emigranti nisu imali dodirne točke sa sovjetskim veleposlanstvom, no pobijedila je pravda i naša vrata su im otvorena”, dodao je.

Izložbu je organizirala Udruga za predstavljanje kulturne baštine ruskog govornog područja ‘Vernisaž’.  Predsjednica te udruge Nadežda Baranovski naglasila je kako je riječ o velikom projektu koji se radio godinu i pol dana i za koji je obrađen opsežni materijal, koji je velikim dijelom pronađen u prostoru u kojemu se izložba održava.

Po njezinim riječima, za izložbu su izdvojeni samo oni s najvećim doprinosom u razvoju hrvatske kulture i znanosti, te je ostavljen prostor drugim sličnim udrugama da temu dalje obrade.

Izložba je postavljena u godini 25. obljetnice ruskog priznanja Hrvatske, a njome se i najavljuje sto godina od kada su na ove prostore stigli prvi brodovi ruskih emigranata, aristokracije, inteligencije i običnog puka, koji su bježali od progona i tražili miran život za svoje obitelji.

Među predstavljenim znanstvenicima su, među ostalima, Nikolaj Pavlović Abakumov – sveučilišni profesor i utemeljitelj položajne astronomije na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, Vasilij Andrejev – sveučilišni profesor i dekan na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Boris Apsen – prvi doktor geodetskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Nikolaj Iljić Baranov – entomolog, znanstveni suradnik Zavoda za parazitologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Od umjetnika koji su ostavili trag u domaćem kulturnom prostoru su, među ostalima, Sergije Tagatz – filmski snimatelj i animator, začetnik hrvatske animacije, Aleksandar Aleksandrovič Vereščagin – redatelj, glumac i pedagog, Aleksandar Gerasimov – snimatelj, konstruktor i fotograf, Georgij Vladimirovič (Žorž) Skrygin, profesionalni baletan, snimatelj i redatelj. te Sergej Mironovič Golovčenko, karikaturist i stripocrtač.

Izložba će biti otvorena do 7. srpnja, a održava se pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Poglavarstva grada Zagreba.

Izvor: Hina/mš