Prva knjiga s publicističkim tekstovima višestruko proslavljenog glasovitog hrvatskog i španjolskog novinara, književnika i sveučilišnog nastavnika Luke Brajnovića »Služiti istini« predstavljena je u Zagrebu u petak 24. veljače u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu.
O novinarskom, književnom i znanstvenom opusu Luke Brajnovića govorili su: dr. Elica Brajnović de Leahy, počasna hrvatska konzulica u Kraljevini Španjolskoj, prof. dr. Norberto González Gaitano s Papinskoga sveučilišta Svetoga Križa u Rimu, dr. Vladimir Lončarević, urednik biblioteke »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća« te mr. Matilda Kolić Stanić, priređivačica knjige »Služiti istini«.
»Iako se sporadično posljednjih godina moglo o Brajnoviću u Hrvatskoj nešto čuti i pročitati, posebno kao o književniku, glas Luke Brajnovića kao intelektualca, novinara, i teoretičara rijetko se mogao čuti. Ova knjiga to želi pokušati promijeniti. Predstavljamo prvu knjigu u kojoj se nalazi izbor reprezentativnih tekstova Luke Brajnovića koja vremenski obuhvaćaju više desetljeća njegova publicističkoga rada. Nadam se da neću pogriješiti ako kažem da je ovo i prva knjiga s takvim izabranim tekstovima također i s obzirom na španjolsko govorno područje. Posebnost knjige je i ta što su u njoj objavljeni i neki španjolski tekstovi koji su sada prvi put prevedeni za hrvatsku publiku«, kazala je priređivačica knjige mr. Matilda Kolić Stanić koja je imala veliki zadatak izdvojiti tekstove za knjigu iz Brajnovića bogatog opusa.
Na više od 200 stranica knjige, objavljene u nakladi Glasa Koncila u biblioteci »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća«, donesena su 22 Brajnovićeva rada: od njegovih memoara u kojima opisuje torturu svih režima koju su prolazili hrvatski intelektualci prije i poslije Drugoga svjetskoga rata, preko njegovih stručnih radova o novinarskoj deontologiji (Brajnović je napisao jedan od prvih udžbenika novinarske etike na području Europe, koji je i danas standard u poučavanju) do njegovih vanjskopolitičkih kolumni koje je ispisivao u dnevniku »Diario de Navarra«.
Na zagrebačko predstavljanje iz Španjolske su došle dvije Brajnovićeve kćeri: dr. Elica Brajnović de Leahy s mlađom sestrom Olgom. »Mnogo se toga napisalo i izdalo o Luki Brajnoviću u Španjolskoj, Americi i raznim europskim zemljama, ali činjenica da knjiga o njemu izlazi u Hrvatskoj nešto je što posebice veseli cijelu našu obitelj i na tome smo duboko zahvalni. Moj je otac uvijek ‘veslao na pučinu’. Nadam se da će svojim zapisima te intelektualnom i ljudskom ostavštinom nastaviti podučavati buduće generacije, kao što je to nastojao do posljednjeg trenutka svoga života«, kazala je Brajnovićeva kći dr. Elica Brajnović de Leahy, počasna hrvatska konzulica u Španjolskoj.
O doprinosu znanstvenom radu govorio je gost iz Rima, prof. dr. Norberto González Gaitano s Papinskog sveučilišta Svetog križa koji je s Lukom Brajnovićem od 1981. do 1991. surađivao kao asistent na katedri za Etiku i novinarsku deontologiju na Sveučilištu Navarra. »Kada je već pri koncu svoje akademske karijere pisao ‘Priču o šestom novinaru’ skicirao je, bez da je toga bio svjestan i ne misleći na samoga sebe, svoj vlastiti profil. Luka Brajnović proučavao je i obrađivao načela, koncepte i kriterije o dobrom profesionalcu u svojim knjigama. No, sve ih je naučio praktično tijekom svog života i prenio dalje svojim životnim primjerom. Dovoljno je pročitati njegovo djelo ‘Rastanci i sastanci. Sjećanje na rat i progonstvo’ kako bi se to shvatilo. Živio ih je kako u svom svakodnevnom životu, tako i onom akademskom. I tome sam osobno svjedočio«, kazao je dr. Norberto González Gaitano koji je Luku Brajnovića nazvao svojim sveučilišnim ocem.
Urednik biblioteke »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća« dr. Vladimir Lončarević kazao je kako ta biblioteka ima za cilj pokazati odnose kršćanske misli i katolika prema izazovima ideologija i totalitarizama 20. stoljeća te dati prilog utvrđivanju hrvatskoga kulturno-duhovnog identiteta i potaknuti daljnja znanstvena istraživanja, kako o pojedinim autorima, tako i o njihovim međusobnim odnosima i korelacijom s cjelinom hrvatske kulture.
Na predstavljanju knjige okupljene su pozdravili: veleposlanik Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj Eduardo Aznar, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb Ivo Škanata, v. d. direktora i glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, a program je moderirala prof. dr. Gordana Varošanec Škarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U glazbenom dijelu nastupit će sopranistica Marija Kuhar Šoša te pijanist Mario Šoša.
Izabrani tekstovi u knjizi »Služiti istini« prikazuju Brajnovićev doprinos hrvatskoj književnosti i hrvatskome novinarstvu uoči i tijekom Drugoga svjetskoga rata, u predstavljanju grada Zagreba i Hrvatske kao visoko uljuđene kulture, u kojoj je intelektualni sloj građanstva sudjelovao u kreiranju modernoga društva, izniknulog na univerzalnim vrjednotama, a u borbi za istinu i čovjekovo dostojanstvo pokazao je otpor svakom totalitarizmu. Zahvaljujući njegovu međunarodnom ugledu koji je stekao svojim perom i kao glasovit sveučilišni predavač, svijet španjolskoga govornoga područja, a napose španjolsko društvo u drugoj polovici 20. stoljeća, otkrivali su pravu sliku hrvatskoga društva i kulture. Uz izvorne Brajnovićeve tekstove knjiga sadrži uvodni esej o povijesno-političkim okolnostima Brajnovićeva života i djelovanja, Brajnovićev životopis, bibliografiju, literaturu, kazalo pojmova i napomenu.
Luka Brajnović hrvatski je iseljenik, rođen 1919. u Kotoru, profesionalno stasao u Zagrebu, a u Španjolskoj je ostvario jednu od najblistavijih međunarodnih karijera u povijesti hrvatskoga i europskoga novinarstva te mu djelo živi i nakon smrti 2001. godine. Krajem 50-ih godina prošlog stoljeća bio je jedan od suosnivača Instituta za novinarstvo Sveučilišta u Navari te autor jednoga od prvih udžbenika novinarske etike na području Europe, koju su i danas standard u poučavanju. Zbog njegova golemoga znanja i profesionalnoga integriteta Brajnović je u Španjolskoj bio poznat i kao »el maestro«.
Brajnovićevo ime nosi ugledna međunarodna novinarska nagrada koju je još za njegova života ustanovilo glasovito španjolsko Sveučilište Navara u Pamploni. Nagradu su u posljednjih 20 godina dobila velika imena iz svijeta medija koja su se istaknula u etičkom djelovanju – novinari, fotoreporteri, filmski redatelji – a postumno ju je dobio i Siniša Glavašević 2001. godine za izvještavanje iz okupiranoga Vukovara, kao i redatelj filma »Misija« David Puttnam.
Tekst se nastavlja ispod oglasa