Kip sv. Majke Terezije iz Calcutte, rad akademskog kipara Ante Jurkića, postavljen u Karlovcu, na prilazu Nacionalnom svetištu sv. Josipa, blagoslovljen je u subotu uz nazočnost katoličkih biskupa i vjernika te predstavnika Vlade Sjeverne Makedonije, Vlade Kosova, veleposlanike Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije te izaslanike Hrvatskog sabora i Vlade.
Kip Svete Majke Terezije u Karlovcu darovala je Unija Albanaca u Republici Hrvatskoj.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Ermina Lekaj-Prljaskaj rekla da je su sveticu Majku Tereziju još za života poštovali mnogi diljem svijeta.
Mons. Šaško: ‘Svi trebamo živjeti blizinu, osmijeh i ruke Majke Terezije’
Nakon otkrivanja kipa i blagoslova, pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško poželio je da svi živimo blizinu, osmjeh i ruke Majke Terezije.
Ranije, tijekom mise rekao je kako je siguran da će kip Svete Majke Terezije, s rukama ispruženim za zagrljaj, biti poticaj mnogima da joj se obrate, tako malenoj i tako velikoj, poniznoj, koja je odbijala da ju se hvali i časti, da bi ih zagovarala na nebu, da bi osjetili blizinu Krista i da tu radost Kristove blizine znaju davati svim ljudima, posebno prijateljima.
Više govornika istaknulo je kako je na Veliki petak, 24. ožujka 1978. Sveta Majka Terezija s isusovcem i misionarom o. Antom Gabrićem posjetila Karlovac i crkvu sv. Josipa, što je i razlog da su članovi Zajednice Albanaca Karlovačke županije, uz financijsku pomoć Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj, upravo u Karlovcu postavili kip Majci Tereziji kao sunarodnjakinji kršćanske vjere, dobitnici Nobelove nagrade za mir (1979.), koju je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženom 2003., a papa Franjo sveticom 2016. godine.
Homilija biskupa Šaška
U homiliji biskup Šaško osvrnuo se na evanđelje dana i rekao: „Mlađi sin daleko od doma doživljava najnižu točku poniženja; postaje slikom najvećega grješnika, jer je čuvao svinje, smatrane nečistim životinjama. Prije javljanja same želje da se vrati u očevu kuću, mlađi sin ulazi u sebe, razmišlja o svojoj prošlosti u obitelji, razmišlja o sadašnjosti i o onome što imaju najamnici u tome domu te sanja drukčiju budućnost.
Žali zbog učinjenoga, ali još nije obraćen i nastavlja – kako običavamo reći – ‘kalkulirati’, odvagivati, računati: Bolje najamnik doma, nego svinjar u svijetu koji mu je stran, kojemu ne pripada. Još uvijek na oca gleda kao na gospodara. Međutim, sve mijenja susret; obrat je vidljiv u rečenici: Njegov ga otac ugleda, ganu se, potrča, pade mu oko vrata i izljubi ga… To su središnje riječi koje opisuju Isusa kao jasnu sliku milosrdne sućuti nebeskoga Oca.“
Govoreći o Majci Tereziji mons. Šaško rekao je „Razmatrajući svetost Majke Terezije brzo shvaćamo da se puno stranica Evanđelja i njegova cjelina odražava u njoj. Ipak, predivno je vidjeti kako se baš današnje Evanđelje podudarilo s likom koji ste postavili da bude blagoslovljen i da govori vjernicima i svim ljudima.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa