(FOTO)Sestrunjci nakon 60 godina “vratili” žudije

Foto: fah

Dvadesetak stanovnika Sestrunja, jednog od najmanjih otoka u zadarskom arhipelagu, predstavili su na Cvjetnicu poslije mise u mjesnoj crkvici Gospe od Zdravlja obnovljeni običaj žudija, čuvara Kristova groba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Običaj se njegovao na Sestrunju od sredine 19. stoljeća do 1957. godine, kada ga je, kako kažu mještani, ukinuo tadašnji svećenik jer se veća pažnja u Velikom tjednu poklanjala žudijama nego liturgiji.

Foto: fah

“Ove smo zime odlučili ‘vratiti’ žudije na Sestrunj kako bismo oživjeli otočnu tradiciju i potaknuli Sestrunjce raseljene diljem svijeta da češće dolaze na otok. Tražili smo stare fotografije i dokumente i u crkvenim knjigama pronašli ‘Običajnik Župe Sestrunj’ u koji je don Mate Zorić u siječnju 1879., na glagoljici i latinici, među ostalim, zapisao koji se običaji njeguju na otoku kao uputu za druge svećenike”, ispričao je predsjednik Mjesnog odbora Nenad Šužberić.

Krenuli su tim tragom i rekonstruirali odoru.”Mještani su donirali novac i sami izradili štitove, mačeve i koplja, a krojačica zadarske katedrale sašila je odore”, rekao je Šužberić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od ostalih mjesta u Dalmaciji u kojima se njeguje običaj žudija, gdje se na Kristovu grobu izmjenjuje 12 vojnika, na Sestrunju su četvorica žudija jer je uvijek bio mala župa. Čast da prvi odjenu odoru žudija pripala je Rafaelu, Zvjezdanu i Tomislavu Švoriniću te Kristijanu Šužberiću, a s njima će se u Velikom tjednu izmjenjivati Danijel Fatović i Nenad Šužberić.

Otok Sestrunj administrativno pripada Općini Preko na otoku Ugljanu, ima 50-ak stalnih stanovnika, većinom starije životne dobi, a stvarno na otoku cijele godine živi tek 20-ak ljudi. Dvaput dnevno Sestrunj je brodskom linijom povezan sa Zadrom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.