O velikodušnoj pomoći koju su vrlo brzo nakon razornog potresa na Banovini poslali Hrvati iz Australije Hrvatska katolička mreža razgovarala je s fra Ivom Tadićem, delegatom za hrvatske katoličke zajednice na području Australije i Novoga Zelanda. Već prvog dana nakon potresa 1. siječnja 2021. nekolicina Hrvata koji žive u Sydneyu se sastala i dogovarala kako prikupiti i poslati financijsku pomoć za Banovinu. Prvi iznos od 250 000 AUD dao je dobrotvor i domoljub Marko Franović, uslijedile i druge velike uplate: Božo Franović, Ivan Špehar, Hrvatski katolički centar “Sv. Nikola Tavelić te “Kruh Sv. Antuna” iz Wollongonga i na tisuće drugih donacija.
Fra Ivo, kako su se Hrvati koji žive u Australiji organizirali za prikupljanje pomoći koja je bila potrebna Banovini nakon razornog potresa?
Kada se dogodio potres na Banovini pred Novu godinu stvarno je ljude ovdje pogodilo. Isti dan su se ljudi organizirali, kako se nije se moglo okupljati mnogi su koristili sredstva tehnike pa su mnogi donirali on-line znači isti dan. Prošlo je nekoliko dana, kad smo imali prvi sastanak u Klubu King Tom u Sydneyu dogovorili smo da ćemo novac slati preko Kruha sv. Ante. To je organizacija franjevaca Bosne Srebrene koja djeluje već dugi niz godina i mi smo otvorili podružnicu u Australiji 2004. Zanimljivo je spomenuti da je Australija možda broj 1 u svijetu s najviše humanitarnih organizacija. Ja sam se ponudio da ću pomoći koliko mogu i kao svećenik sam predložio da novac uglavnom uplaćujemo preko Caritasa s čime su se ljudi složili i financijska sredstva iz Australije bila su vrlo, vrlo, vrlo obilna i vjerujem da je od tih novaca kupljen jako velik dio stambenih modela koji su dodijeljeni ljudima na Banovini. Moram spomenuti da je odmah na prvom sastanku jedan gospodin, dobrotvor iz Sydneya, porijeklom iz Boke kotorske, pomagao na sve moguće načine. On je odmah ponudio 250.000 dolara i uspio je nagovoriti svoga brata da daruje 100.000 dolara. Znači, odmah prvo večer smo imali 350 tisuća dolara, očekivali smo da skupimo još toliko od drugih i to će biti vrlo veliki doprinos. Razgovarao sam s ravnateljem Hrvatskog Caritasa koji mi je predložio da se kupuju stambeni moduli jer je to za ljude najpotrebnije. Dogovorili smo da ćemo dio poslati u Caritas Sisačke biskupije i u Kruh sv. Ante. Neki još uvijek uplaćuju i na računu je ostalo nešto novca tako da ćemo i dalje nastaviti.
Kako žive Hrvati u Australiji, gdje se okupljaju i koliko su međusobno povezani?
Ja sam osam godina delegat za hrvatske katoličke zajednice na području Australije i Novoga Zelanda. Ima više katoličkih crkava, ali moramo biti svjesni da se u Australiji ljudi okupljaju i izvan katoličkih crkava, u klubovima ili udrugama. Okupljaju se i vole se družiti, vole biti zajedno, no pandemija koronavirusa je dosta toga poremetila što se tiče druženja. Ovdje treba naglasiti da se u zadnje vrijeme, zadnjih možda 10-ak godina iz godine u godinu sve više i više Hrvata, a i dosta mlađih, vraća u Domovinu. Imamo slučajeve da su se cijele obitelji preselile živjeti u Hrvatsku, ja znam nekoliko obitelji, posebno prije pandemije, koji su otišli za stalno živjeti u Hrvatsku. Vraćaju se čak neki ljudi koji su rođeni u Australiji, ali su uspjeli osigurati financijska sredstva da mogu živjeti u Hrvatskoj. Željeli bismo da i Hrvatska i Bosna i Hercegovina jednoga dana budu takve države u kojima će se moći zarađivati za pristojan život, jer taj život u domovini je ljepši od onoga vani i to su osjetili mnogi mladi ljudi koji su dolazili u Hrvatsku na ljetovanje, kaže fra Ivo Tadić.
Hrvatski generalni konzul u Australiji Ivica Glasnović u razgovoru za HKR je rekao da su Hrvati počeli u Australiju dolaziti 50-tih, 60-tih i 70-tih godina te tijekom Domovinskog rata, posebno oni iz Bosne i Hercegovine. Teško je govoriti o njihovom broju, ali računaju da ih je oko dvjesto do 250 000 u cijeloj Australiji, istaknuo je Glasnović.
Hrvati se okupljaju i u Hrvatskim katoličkim centrima, u Sydneyu ih ima tri, zatim u Wollongongu, u Brisbaneu i u Newcastleu te u Canberri, Adelaidu, Melbourneu, Perthu i drugdje. Hrvati se okupljaju i u hrvatskim društvenim klubovima koji promiču hrvatski identitet i kulturu, zatim različitim folklornim i sportskim udrugama, a tu je i ‘Croatia house’ i Hrvatski arhiv koji također postoji u Australiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
