General Janko Bobetko ostat će upisan u hrvatsku povijest kao jedna od ključnih osoba u borbi za hrvatsku samostalnost. Rođen je 1919. godine u selu Crnac nedaleko od Siska. Umro je 29. travnja 2003. godine u svojoj kući u Zagrebu zbog zastajanja cirkulacijskog i respiratornog sustava, u 84. godini života.
Sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu i djelovanje nakon njega
Već sa 22 godine sudjelovao je u Drugome svjetskom ratu na strani antifašista. 11. srpnja 1941. ustaše su mu pobile obitelj, pa je s Prvim sisačkim partizanskim odredom otišao u šumu Brezovica nadomak Siska. Borio se u partizanskom pokretu otpora od 1941. do 1945. godine, a rat ga je vodio e preko BiH i Crne Gore do Slovenije, gdje je kod Dravograda teško ranjen. Kraj Drugog svjetskog rata dočekao je kao časnik jugoslavenske vojske. Nakon toga uslijedila je uspješna vojna karijera.
U memoarima je kasnije napisao kako je tada branio Srbe od genocida, a 50 godina poslije ratuje protiv njih kako bi obranio svoj narod.
Kako se zauzimao za hrvatske nacionalne interese, prisilno je umirovljen 1972. godine s još 19 hrvatskih generala, pa od tada gotovo do uspostave samostalne Hrvatske nije mogao javno istupati i djelovati.
Djelovanje u Domovinskom ratu
Nakon pobjede HDZ-a na prvim slobodnim izborima ponuđeno mu je mjesto ministra obrane koje odbija.
Svoje sudjelovanje Domovinskom ratu počeo je na Banovini, a nastavlja ga na južnom bojištu koje je Hrvatska vojska oslobodila 1992. godine. Na dubrovačkom jugu postaje legenda – 1992. godine imenovan je načelnikom Glavnog stožera HV-a.
Nakon toga slijede vojno-redarstvene akcije Maslenica i Medački džep, zbog čega ga kasnije i tereti haška optužnica. Predsjednik Tuđman razriješio ga je dužnosti neposredno prije akcije Oluja.
Knjiga koja je ‘skrojila hašku optužnicu’ i povlačenje iz javnosti
1996. godine izlazi izašla je njegova knjiga “Sve moje bitke” i kojoj su se nalazile kopije mnogih tajnih dokumenata i vojnih zemljovida. Predočio je dokumente i vojne zemljovide o vojno-policijskim akcijama “Čagalj” u bosanskohercegovačkom zaleđu južne Hrvatske, “Tigar” (oslobađanje Dubrovnika), “Maslenica”, “Medački džep”, “Bljesak” i “Oluja”.
Mnogi su tada rekli da je Bobetko sam sebi skrojio hašku optužnicu.
“Imam čist obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag u svemu što sam radio i dovršio kroza svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život”, napisao je u toj knjizi.
Nakon promjene vlasti 2000. godine, general Bobetko se povukao iz javnog života. Pojavljivao se na prosvjednim skupovima Stožera za glavnu zaštitu digniteta Domovinskog rata te na predstavljanju knjige o generalu Gotovini.
Optužnica iz Haaga i njegova smrt
Haški sud ga je optužio 2002. godine po zapovjednoj i individualnoj odgovornosti za ratni zločin počinjen 1993. u akciji Medački džep. General Bobetko tada je izjavio da u Haag živ neće otići i odbio je primiti optužnicu. Tako je i bilo – preminuo je prije nego što se to dogodilo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa