Katolički tjednik “Glas Koncila” u komentaru najnovijeg broja piše da je u Hrvatskoj ugrožena i istina i smisao istine jer različiti moćnici, a osobito politički i ideološki, nameću svoja viđenja istine.
Potvrda je tome, kako napominje u uredničkom komentaru “Smisao istine u Hrvatskoj” Ivan Miklenić, objavljena tablica slobode medija (Freedom House) po kojoj je Hrvatska kao i već duži niz godina svrstana u djelomično slobodne zemlje.
“Da u Hrvatskoj istina nešto znači, mediji bi se ozbiljno bavili javno izrečenim neistinama, osobito neistinama koje su izrekli ili koje izriču najodgovorniji političari u zemlji”, tvrdi komentator, podsjećajući na primjer kako su uz Međunarodni dan rada četiri sindikalne središnjice dale simbolički ‘crveni karton’ Vladi, tj. zatražile su ostavku Vlade zbog nepodnošljivo lošega vođenja i upravljanja zemljom, a predsjednik te Vlade rekao na to da još ni jedan Prvi maj nije prošao bez kartona bilo kojoj Vladi, na što je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić reagirao da je to prvi put u 24 godine da sindikati traže prijevremene izbore
“Očito je da je predsjednik Vlade izgovorio neistinu”, napominje komentator, koji upozorava kako je izostao svaki osvrt i komentar prema prvomajskoj neistini koju je izrekao predsjednik Vlade, premda je pitanje ostavke aktualne vlade i realno i iznimno važno pitanje.
Po Miklenićevim riječima mediji, a osobito javna televizija koja živi od sredstava svojih korisnika, ne bi smjeli takve evidentne neistine ignorirati ili skrivati niti prepuštati samim građanima da ako su prepoznali neistinu, to na svoj način kazne tek na izborima.
Političari koji drže do svog dostojanstva ne mogu priuštiti javno izgovaranje neistina
“Političari koji drže do svoga dostojanstva i koji minimalno poštuju svoje sugrađane ne mogu si priuštiti javno izgovaranje neistina, a ne smiju biti ni tako slabo informirani da bi iz nepotpunoga znanja mogli govoriti neistine”, napominje i dodaje kako je u demokratskom svijetu upravo uloga medija da budu korektiv i zaprjeka često nadobudnim političarima da bi se uopće usudili iznositi neistine.
“Budući da u Hrvatskoj takve uloge medija uglavnom nema”, kako upozorava komentator, “može se zaključiti da su mnogi mediji i njihovi urednici, a katkad i pojedini novinari, u tajnoj sprezi s političarima, kako s onima na vlasti tako i s onima u oporbi”.
Miklenić smatra da takvi urednici i novinari u Hrvatskoj gaze istinu i izvršavaju svoju prljavu zadaću braneći ono što se ne može braniti, napadajući ono što ničim nije zaslužilo da bude osporavano ili konstruirajući ono što nema veze sa stvarnošću.
Potrebna je zakonska odredba o sramoćenju
“Premda se u Hrvatskoj često i medijski priziva i zagovara sloboda medija, koja je apsolutno dobrodošla i nužna za stvarnu demokraciju, još uvijek ti napori nisu lišeni pristranih interesa, već su na štetu istine, i mnogi zauzimatelji za slobodu medija samo su propagatori određenih političkih i ideoloških poruka”, navodi komentator i dodaje: “Potvrda toga je i članak u Jutarnjem listu od subote 3. svibnja pod naslovom ‘Privatnost nije ispred demokracije’ i s podnaslovom: ‘Nijedan novinar ne bi smio biti osuđen zbog objavljivanja točnih podataka'”.
“U tom kontekstu, kad je riječ o istini, onda je tim naslovom”, kako napominje, “nametnuta lažna dilema ili privatnost ili demokracija jer se u pravoj demokraciji i te kako poštuje i privatnost, jer mnogo toga iz privatnosti nije nimalo relevantno za javnost”.
“Budući da su mediji u Hrvatskoj često oružje za politički ili ideološki odstrjel nekomu nepoželjnih osoba, treba otvoreno reći da je i dalje jako potrebna zakonska odredba o sramoćenju da priječi medijsku neprofesionalnost i zloporabu slobode govora za ocrnjivanje nekomu nepoželjnih osoba te da utječe na medije da iznose stvarno društveno, a ne tek za grupe interesno relevantne činjenice o javnim osobama i njihovu djelovanju”, stoji u zaključku komentara “Glasa Koncila”.