Crkva 15. rujna slavi spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili, kako se u narodu obično naziva, Gospu Žalosnu. Toga se dana prisjećamo kako je Isusova Majka bila obdarena posebnim milostima, ali je isto tako bila pogođena i velikim žalostima, koje joj je nagovijestio prorok Šimun još u vrijeme kada je prikazala dijete Isusa u hramu: “A tebi će samoj mač probosti dušu” (Lk 2, 35).
Te riječi navještavaju Kristovu muku i smrt već kod rođenja Isusovog.
A budući da nitko nije s Isusom tako usko povezan kao Njegova Majka, nikoga kao Nju neće pogoditi tako da će Isus biti “znak kojemu će se protiviti” (Lk 2,34), nikoga kao Nju neće potresti Njegova muka.
Vlastito predslovlje današnjega blagdana u njemačkom izdanju Rimskoga misala kaže ovako: “Kad je Marija stajala pod križem, ispunila se riječ starca Šimuna: mač je probo njezinu dušu kod muke i smrti njezina Sina.”
Gospa Žalosna ili Marija od sedam žalosti je svetkovina gdje se prisjeća sedam teških trenutaka Marijina života.
Počevši tamo od srednjeg vijeka kršćanska je pobožnost nabrojila sedam događaja koji su bili uzrokom Marijinih žalosti, pa se ona slavi i kao Gospa od sedam žalosti. Te žalosti su ove:
1. Šimunovo naviještenje Marijine žalosti
2. Bijeg u Egipat
3. Isus se kao dvanaestogodišnji dječak na hodočašću u Jeruzalem, bez znanja roditelja, zadržao u hramu
4. Marijin susret s Isusom na križnom putu
5. Marijine boli dok su Isusa pribijali na Križ
6. Skidanje Isusa s Križa
7. Isusov pogreb
Budući da se u svemu tome radi o nečemu veoma stvarnome što je sposobno djelovati na ljudsko srce, kršćanski je puk, vođen onim svojim osjećajem vjere o pobožnosti, odmah shvatio o čemu se radi i prihvatio pobožnost prema Gospinim žalostima. Možemo reći, da su Sedam Marijinih žalosti, sedam naročitih događaja, odabranih između tolikih drugih, kojih je bio pun Njezin život. U njima se kao u središtu usredotočuju sve Marijine boli. One očituju istovjetnost s Isusovim bolima i mukama, jer se rađaju iz istog počela i jer su upravljene prema istom cilju, otkupljenju čovječanstva.
O Marijinim žalostima počeli su u XIII. stoljeću pobožno razmišljati naročito redovnici serviti i potom su nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Servitima je Sveta Stolica 1667. dopustila posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, taj je blagdan 1735. preuzelo čitavo španjolsko kraljevstvo, a papa Pio VII. proširio ga je 1814. na cijelu Crkvu.
Gospa Žalosna zaštitnica je Slovačke, američke države Mississippi, talijanske pokrajine Molise u kojoj žive Hrvati.
U umjetnosti se prikazuje u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce. Umjesto mačeva nekada se prikazuje oko lika Bogorodice sedam medaljona s prizorima sedam žalosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
